Građevinski sektor je među onima koje je recesija najteže pogodila. Kao i mnoge druge tvrtke, u nedostatku posla na domaćem tržištu građevinari su bili prisiljeni okrenuti se inozemnim tržištima na kojima se mogu postići bolje cijene uz veću sigurnost naplate.
Prema podacima HNB-a vrijednost građevinskih usluga u inozemstvu porasla je od 2011. do 2016. sa 86,5 na 132,2 milijuna eura. Udio građevinskih usluga u ukupnom izvozu usluga povećan je sa 0,9 na 1,1 posto. Vrijednost građevinskih usluga obavljenih u inozemstvu u prvom polugodištu ove godine je 38 milijuna kuna. Podaci DZS-a pokazuju
da je vrijednost izvoza u eurima u 2012. i 2016. gotovo jednaka: 56,15 naprema 56,73 milijuna eura. Udio građevinara u izvozu u tom razdoblju pao je sa 0,58 na 0,46 posto. Vrijednost izvoza građevinskih poduzeća u prvih osam mjeseci 2017. je 23,62 milijuna eura.
Za proboj na strana tržišta važno je imati i logističku podršku, od gospodarske diplomacije do banaka.
Problem je u tome što banke zbog povećanog rizika koji je posljedica aktualnih zbivanja na gospodarskoj sceni sve više zaoštravaju kreditnu politiku prema građevinarstvu, kaže Josip Purić, predsjednik Uprave GP-a Krk. Investitori pak traže sve jače instrumente osiguranja, primjerice bankarska jamstva sa sve dužim rokovima. “Hrvatske graditelje u ovom segmentu očekuju teški dani”, procjenjuje Purić.
HBOR bez programa prilagođenih građevinarima
Očekivalo bi se da pri izlasku na strana tržišta građevinari imaju podršku HBOR-a u vidu garancija i kredita. Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko je na HBOR-ovoj Međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza rekla kako je ta banka u prvih devet mjeseci 2017. kroz jamstva, kredite i osiguranja izvoza podržala hrvatski izvoz sa 8,4 milijarde kuna.
GP Krk je potkraj 2016. preko HBOR-a realizirao kredit od 25 milijuna kuna iz programa Izvoz-IBRD. Iz Programa razvoja gospodarstva realizirana su dva kredita čiji su kreditori PBZ i HBOR. “Suradnja s HBOR-om je vrlo dobra i mislimo da ima potencijala za unapređenje”, smatra Purić.
Nažalost, HBOR, za razliku od nekih drugih gospodarskih segmenata poput turizma ili malih poduzetnika, nema programe prilagođene građevinarima. Nema ni podataka o podršci izvoznicima u građevinskom sektoru. Iz HBOR-a su nam poručili da, iako nemaju poseban
program, građevinske projekte financiraju kroz druge programe poput onih kojima se financiraju infrastrukturni projekti.
IGH glavninu garantnih poslova ugovara sa Zagrebačkom bankom. Garantni okvir je gotovo ispunjen, ali uvijek se neke garancije oslobode i otvore novi prostor, kaže predsjednik Uprave Ivan Paladina. Osim toga, IGH ima garantne okvire s još dvije manje banke, BKS i Karlovačkom bankom. “Potkraj 2016. obratili smo se HBOR-u da nas podrži za izvozne
poslove u Gruziji. Iako je bilo dobre volje, nismo uspjeli pravodobno dobiti njihovu podršku. Kad smo je dobili, situacija se već promijenila – odradili smo već pola posla, dali depozite – i bilo nam je preskupo mijenjati uvjete. Nadam se da će nas u sljedećoj iteraciji kada budemo imali potrebu za nečim takvim HBOR podržati”, zaključio je Paladina.
Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 20. studenoga 2017. (br. 4005) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.
