HERA će do srpnja donijeti cijenu naknade za priključenje na mrežu

Na odluku HERA-e o naknadama za priključenje obnovljivih zvora energije na mrežu koja je nužna da se upogone milijardu eura vrijedni projketi čeka se tek dvije i pol godine.

108
Dani obnovljivih izvora energije
Dani obnovljivih izvora energije

Cijena naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu bit će poznata najkasnije u srpnju, a do 2030. Hrvatska će imati oko 10,5 gigavata ukupnih kapaciteta za proizvodnju električne energije, od čega će osam gigavata biti obnovljivo, rečeno je na Danima obnovljivih izvora energije (Dani OIE), konferenciji koja se održava u Puli a okupila je više od 400 stručnjaka.

Javne politike u sektoru obnovljivih izvora energije bile su tema prvog dana Dana OIE, a prije nego je sjela za moderatorsku stolicu, direktorica OIEH Maja Pokrovac istaknula je kako je svaki susret energetskog sektora prilika za učenje, ali i rast.

“Vrlo je važno da industrija dobiva novi oblik jer zelena tranzicija ne omogućava samo napredak u vidu čiste energije, već i radna mjesta visokoobrazovanim mladim ljudima, ali i regionalni razvoj”, istaknula je Pokrovac.

Zamjenik župana Istarske županije Tulio Demetlika rekao je da njegova županija radi na izradi novog prostornog plana u kojem je na prvom mjestu energetika: “Radimo novi Istarski ipsilon, u energetskom smislu. Planiramo priključenje 400 megavata solara, ali kako sunca nema uvijek, predvidjeli smo i baterijske stanice od 150 megavata koje će nam dobro doći ljeti kad nam stigne 600 tisuća turista te nam je mreža na maksimumu preopterećenja i prijeti nam ‘blackout'”. Dodao je da Istarska županija želi biti autonomna što se struje tiče te da se nada kako će spomenute baterije biti u pogonu za deset godina.

Ne moraju Istrani brinuti oko preopterećenja mreže, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić, rekavši da će se izmjenama Zakona o prostornom planiranju odrediti točne trase dalekovoda, a do 2030. “znat će se kamo idu žice”. A te 2030., kaže Milatić, od 10,5 gigavata ukupnih kapaciteta za proizvodnju električne energije, osam gigavata bit će obnovljivo. Pojasnio je državni tajnik i što je s revizijom Nacionalnog energetskog klimatskog plana kojeg je Europska unija proglasila “neambicioznim”.

Nacionalni energetski klimatski plan “bit će sasvim drukčiji”

“Točno je da prvi ‘draft’ Plana nije baš sretan i na sebe preuzimam odgovornost što se ranije nisam uključio u izradu. Radimo sad na njemu i bit će sasvim drukčiji. Do 2030. planiramo na mrežu uključiti dva gigavata energije vjetra, 319 megavata geoterme i četiri gigavata solara, a uvjeren sam da će taj broj biti i veći”, kazao je Milatić. Dodao je da bioplin i biomasa ostaju na razinama koje su prvotno predane u Planu. Državni je tajnik istaknuo i da će Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) najkasnije do srpnja konačno donijeti cijenu naknade za priključenje na mrežu, što bi upogoniti napokon moglo milijardu eura vrijedne projekte obnovljivih izvora energije koji ovu odluku HERA-e čekaju već dvije i pol godine.

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kazao je da država razmišlja o mogućnosti postavljanja agrosolara i na poljoprivredna područja s trajnim nasadima, a istaknuo je kako je već napravljeno puno kad se investitorima omogućila gradnja agrosolara bez lokacijske i građevinske dozvole.

A gradi li se solarna elektrana do 10 megavata, uz glavni projekt, i ona može bez građevinske dozvole, što se dozvolilo izmjenom Pravilnika o jednostavnim građevinama, kako je istaknuo Tonči Glavinić, v.d. ravnatelj Uprave za provedbu obnove od potresa pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Plutajućih solarnih i vjetroelektrana nema u prostornim planovima

Što se plutajućih solarnih i vjetroelektrana tiče, za koje je OIEH već odradio mapiranje Jadrana, one možda i neće tako skoro, kazao je Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

“Započela je izrada posebnog plana, Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske i obveza je da se on donese za dvije do tri godine. Obnovljivih izvora energije u ovom trenutku u njemu nema jer ih nema ni u Strategiji prostornog razvoja iz 2017., zbog čega ne mogu biti niti u dokumentu prostornih uređenja. Potrebne su stručne podloge; povoljnost, mogućnost, utjecaj takvih zahvata, a onda s argumentiranim podlogama možemo ući u izradu i dopunu dokumenata”, kazao je Linadrić.

Walburga Hemetsberger, direktorica SolarPower Europe-a, Hrvatskoj je čestitala na “godini solara” jer lani ih se kod nas izgradilo 250 posto više nego godinu prije. Izrazila je i zabrinutost što se svega 2-3 posto panela izrađuje trenutačno u Europi, dok Giles Dickson, direktor WindEurope-a zadovoljan nije bio činjenicom da u Hrvatskoj još uvijek bilo kakav razvoj obnovljivih izvora energije koči administracija.

“Dvadeset posto struje koja se konzumira u Europi dolazi od vjetra, a do 2030. trebalo bi biti 42,5 posto. Kako da to dostignemo kad samo za jednu od tri dozvole koje trebaju investitoru za vjetropark treba ovoliko papirologije”, pokazavši na fotografiju s 50-ak registratora dokumenata svoju je poantu pojasnio Dickson.

Samanta Barić, pročelnica Odjela za urbanizam, investicije i razvojne projekte Grada Pule kazala je da je Hrvatska na 13. mjestu u Europi po korištenju energije vjetra, a na 24. mjestu što se solara tiče. Pula, istaknula je, potencijal svojeg područja prepoznaje i radi na implementaciji brojnih projekata.

U četvrtak, drugi dan konferencije raspravljalo se o solarizacije Hrvatske, zatim kakva je daljnja perspektiva vjetroelektrana u našoj zemlji, mogu li se pojednostavniti pravila za priključenje na mrežu te koji su izazovi pred geotermalnom energijom.