Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na sastanku u Ministarstvu financija predstavio je mjere koje gospodarska komora predlaže kako bi se pomoglo poduzetnicima čije je poslovanje pogođeno koronavirusom.
Uz ministre koji pokrivaju gospodarske resore na sastanku su sudjelovali predstavnici gospodarskih udruga – Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge banaka, Hrvatskih izvoznika… – te predstavnici branši koje su najteže pogođene krizom.
“HGK svakodnevno osluškuje probleme svojih članica pa i ove mjere koje predlažemo dolaze upravo od njih. Usmjerene su ponajprije na produktivne i izvozno orijentirane sektore ekonomije, a njihovom ćemo što skorijom implementacijom nastaviti djelovati preventivno i tako u maksimalnoj mjeri kontrolirati situaciju. Cilj je jasan: pomoći tvrtkama i gospodarstvu da prebrode ovu krizu, uz minimalan utjecaj na državni proračun”, istaknuo je Burilović komentirajući predložene mjere za pomoć poduzetnicima.
>>Očuvanje likvidnosti i radnih mjesta u fokusu Vladinih protukriznih mjera
Što predlaže HGK
One, među ostalim, uključuju:
- kreiranje HBOR-ova kreditnog programa s minimalnim kamatnim stopama kojim bi se svim ugroženim poslovnim subjektima osiguralo reprogramiranje kredita s mogućnošću odgode plaćanja (počeka);
- osnivanje državnog fonda iz kojeg bi se sufinancirale plaće radnika tvrtki koje trpe posljedice zbog koronavirusa kako bi se sačuvala likvidnost;
- fleksibilniji pristup u stupanju potraživanja u status loših kredita (NPL-ova), čime bi se osiguralo da kratkoročna kriza ne dovede trenutno zadužena poduzeća do bankrota;
- obročnu otplatu poreza na dobit iz financijske 2019. godine u šest mjeseci (obroka);
- hitno skraćivanje procedure uvoza radne snage i poreznog rasterećenja sezonaca radi lakšeg zapošljavanja nakon što se situacija smiri.
>>HGK: Koliki je utjecaj koronavirusa na poslovanje hrvatskih tvrtki
Tu su i mjere koje bi se morale koordinirati s Europskom komisijom, poput izmijenjenih i ciljano korištenih sredstava EU fondova, odnosno lobiranja za interventna sredstva. To u prvome redu podrazumijeva promjenu pravila o mogućoj visini i namjeni državne pomoći (state aid) pod koju bi se mogli uvrstiti troškovi potrebni za održavanje poslovanja i radnih mjesta te brzo i trenutno reprogramiranje dostupnih sredstava EU fondova, naročito onih koje ne koristimo u dovoljnoj mjeri.
“Preusmjeravanje tih sredstava u sektore i tvrtke najugroženije krizom jamčilo bi stabilnost gospodarstvu bez većih financijskih udaraca na državni proračun. Moramo pokazati svojim poduzetnicima da nisu prepušteni sami sebi u ovoj teškoj situaciji”, izjavio je Burilović.
Predsjednik HGK pohvalio je volju Vlade da čuje glas gospodarstva te naglasio da će Komora nastaviti odličnu suradnju sa Stožerom civilne zaštite RH na rješavanju svakodnevnih problema gospodarstvenika u poslovanju.
HGK i dalje provodi analizu situacije na terenu, a svoje će buduće preporuke i djelovanje u vezi s ovom temom temeljiti upravo na informacijama poduzetnika.