Usprkos poreznoj reformi, država nas danas košta više nego prije

Omjer poreza i doprinosa u odnosu na BDP u usporedbi s 2012. je gotovo tri postotna boda veći. Da nije bilo poreznog rasterećenja, omjer bi bio još veći, rekao je Velimir Šonje predstavljajući analizu rada Vlade iz perspektive poslodavaca

176
analiza rada Vlade
Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, predstavio je na tradicionalnom blagdanskom domjenku Hrvatske udruge poslodavaca analizu rada Vlade u tri godine njena mandata iz perspektiva poslodavaca. Analizirani su ciljevi koje si je Vlada sama postavila te instrumenti koje je koristila u provedbi svojih politika. Zaključna ocjene je da je sve ono što činimo daleko od snage potrebne za promjene.

“Postoji ocjena s kojom se prolazi u viši razred, međutim to je ocjena s kojom pametna društva ne mogu napredovati. To nije ocjena koja povećava kvalitetu života”, rekao je Šonje.

Ciljevi koje si je Vlada postavila su gospodarski rast, zapošljavanje, socijalna uključenost, demografska obnova i povratak iseljenih. Instrumenti za ostvarivanje tih ciljeva uključivali su: poreznu reformu i aktivaciju državne imovine, održive javne financije uz pomoć boljeg povlačenja EU fondova, pri čemu se naglašavao kreditni rejting, smanjenje omjera javnog duga za 10 postotnih bodova BDP-a (i rast rejtinga zemlje), povećanje investicija, posebno u izvoznim industrijama, povećanje efikasnosti institucija (reforma pravosuđa i javne administracije uz naglasak na digitalizaciju i regulatornu reformu), te obrazovnu reformu.

Kada je riječ o ciljevima, rast i zapošljavanje ocijenjeni su s dovoljnim, socijalna uključenost dobrim, a demografska obnova i povratak iseljenih s nedovoljnim.

Za razliku od ciljeva u kojima se isprepleću odgovornosti više dionika, kod ocjene instrumenata stvari su jasnije jer njih Vlada bira sama i za njihovu je provedbu sama odgovorna. Učinci ovise o efikasnosti same Vlade. Tako su porezna reforma i javne financije ocijenjene s dobrim, efikasnost institucija i investicije s dovoljnim, a aktivacije javne imovine s nedovoljnim. Ukupna ocjena instrumenata, bez obrazovne reforme koja je ostala neocijenjena, iznosi 2,2.

Gospodarski rast (ocjena 2)

Hrvatska se 2016. po realnom BDP-u per capita nalazila na 61 posto prosjeka Europske unije. Iza nas su bile Bugarska I Rumunjska. U protekle tri godine hrvatski rast bio je na donjem rubu linije rasta zemalja srednje i istočne Europe. “Možemo zaključiti da je Hrvatska rasla sporo usporedbi sa zemljama s kojima se treba uspoređivati”, kaže Šonje.

“Hrvatska nedvojbeno raste, BDP per capita raste – i to još brže jer se smanjuje broj stanovnika – no hrvatski rast je među najsporijima u srednjoj i istočnoj Europi. Hrvatska raste veoma sporo i u svjetlu činjenice da je polazna točka bila niska. I Hrvatska raste potaknuta dobrim dijelom EU fondovima i doznakama”, obrazložio je lošu ocjenu koju su poslodavci dodijelili Vladi za gospodarski rast Velimir Šonje.

Zapošljavanje (ocjena 2)

Kada je riječ o zaposlenosti, brojke se razlikuju ovisno o izvoru, ali u protekle tri godine prosječna godišnja stopa rasta iznosi nešto iznad jedan posto. “Da smo u Češkoj, to bi bio solidan podatak. No u Hrvatskoj cilj nije samo stvaranje kvalitetnijih radnih mjesta, nego i masovnije otvaranje radnih mjesta da bi se ljudi potaknuli na povratak. S ovakvim rastom to nije ostvarivo. Rast je nedovoljan da bitnije potakne socijalnu uključenost, a posebno je nedovoljan da potakne demografsku obnovu i povratak iseljenika”, objasnio je Šonje.

Socijalna uključenost (ocjena 3)

Za socijalnu uključenosti ocjena je dobar. “Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj se smanjila za tri postotna boda otkako je ova vlada došla na Trg svetog Marka. Pri tome treba reći da Hrvatska ne strši osobito po stopi rizika na siromaštvo i socijalnu isključenost u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe”, tumači Šonje.

Demografska obnova i povratak iseljenih (ocjena 1)

“Iako ima indicija o usporavanju iseljavanja, masovnog povratka nema. Obveza je ove i svih budućih Vlada da aktivnije rade na povratku. No treba naglasiti da su ovo fundamentalne stvari te da su nas u ovu situaciju, da se danas borimo da se ljudi vrate, dovele akcije ili ne djelovanja bivših Vlada.”

“Mnogo je kompleksniji broj pitanja s kojima se ova Vlada trebala suočiti Bilo bi pretjerano i preambiciozno da kažemo da imamo metodu da procijenimo kvalitetu Vladine intervencije u Agrokoru, Petrokemiji, Uljaniku i tako dalje. To su stvari koje ne ocjenjujemo”, rekao je Šonje. “Metoda kojom smo prišli ocjeni u protekle tri godine je analitička u onoj mjeri u kojoj je to moguće. U tom smislu ova ocjena tri godine Vlade iz perspektive poslodavaca nije cjelovita. Ona se odnosi na ono što se moglo mjeriti.”

Aktivacija državne imovine (ocjena 1)

Što se tiče aktivacije državne imovine, ova Vlada bila je fokusirana na vrlo uzak segment nekretnina, nastavio je Šonje. “Ozbiljnijih projekata privatizacije nije bilo, od njih se odustalo već u startu. Kod svakog proračuna, ako ste gledali stavku prihodi od prodaje državne imovine, mogli ste vidjeti iznose od par stotina milijuna kuna. To ukazuje na izostanak ambicija da se bilo što aktivnije privatizira. To je bitno ograničilo fiskalni manevarski prostor i prostor za upravljanje gospodarskom imovinom, Možemo se samo nadati da će neka buduća vlada imati puno više hrabrosti u ovom segmentu”, poručio je jedan od vodećih hrvatskih ekonomskih analitičara.

Porezna reforma (ocjena 3)

Za poreznu reformu Vlada dobiva ocjenu dobar jer je njome učinjeno nešto dobro. “Nesporno je”, kaže Šonje, “da je došlo do određenog rasterećenja, ali imamo veliku dilemu. Ako gledamo agregatne brojke, ukupno rasterećenje iznosi devet milijardi kuna. Tu nastaje zabuna”, upozorava Šonje te nastavlja s obrazloženjem: “To je statička procjena koja kaže koliko bi se novca više prikupilo da nije bilo promjena u poreznom sustavu. No dinamički model pokazuje da takozvana opća država – centralni i lokalni proračuni te paradržavni fondovi – prihoduje 46 posto BDP-a. Po tom pokazatelju Hrvatska ima najveći obujam državnih prihoda u odnosu na BDP u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe. Očito je, unatoč svemu što je učinjeno do sada, da prostora za daljnje rasterećenje i dalje ima!””.

Omjer poreza i doprinosa u užem smislu u odnosu na BDP u usporedbi s 2012. je gotovo tri postotna boda veći. Da nije bilo rasterećenja, omjer bi bio još veći.

“Zaustavili smo opterećenje, ali to je još uvijek 2-3 postotna boda više nego prije sedam godina”, upozorava Šonje. “Država nas danas ukupno i efektivno košta više nego prije!”

Javne financije (ocjena 3)

Za državne financije Vlada također zaslužuje ocjenu dobar. “Nešto se napravilo, ali pitanje je koliko je to posljedica sklopa okolnosti, a koliko vlastitih napora”, kaže Šonje.

“Mi smo samo kroz uštede na kamatama napravili veliki prostor u državnom proračunu, no za pad kamatnih stopa nismo zaslužni mi, nego ekspanzivna monetarna politika vodećih svjetskih centralnih banaka, pogotovo Europske središnje banke. Zasluga ove vlade je povratak investicijskog kreditnog rejtinga BBB-, ali usporedba sa zemljama srednje i istočne Europe pokazuje da samo Rumunjska ima rejting nizak kao mi. Sve druge zemlje imaju bolji rejting od nas. Moramo probuditi svoju energiju, politike se moraju razbuditi s ciljem da Hrvatska krene prema vrhu.”

“Kada govorimo o javnim financijama”, nastavio je tumačiti direktor Arhivanalitike, “treba upozoriti i na omjer javnog duga i BDP-a. Krajem godine taj je omjer na 71 posto. To je znatno bolje od 84 posto koliko je omjer iznosio prije 4-5 godina, ali je najviši u srednjoj i istočnoj Europi.” Dodao je da se dio zasluga za smanjenja javnog duga može pripisati ovoj vladi.

Investicije (ocjena 2)

Hrvatski investicijski omjer, udio investicija u BDP-u, u posljednje tri godine nije se bitno promijenio. No taj omjer sada počinje rasti dobrim dijelom induciran EU fondovima i državnim investicijama. Međutim , upozorava Šonje, nismo s pomakli kada je riječ o privatnim investicijama, investicijama u inovacije i u osvajanje novih tržišta, u organizacijsko okruženje i tehnologije. “Imamo još uvijek premala očekivanja povrata, a prevelike rizike. “

Efikasnost institucija (ocjena 2)

A jedan od faktora rizika je efikasnost javnih institucija. Indeks Doing Business, koji obuhvaća deset indikatora koji mjere lakoću poslovanja, pokazuje da se u mandatu ove vlade događa nešto pozitivno. Hrvatska ima kontinuirani rast Doing Business skora. Drugim riječima, kontinuirano smanjujemo odstupanje od najbolje prakse, a prema najavama ministra Horvata možemo očekivati da će se takav trend nastaviti u idućoj godini. Ipak, moramo biti svjesni da zaostajemo. Moramo uložiti veliki napor da stignemo Estoniju, Latviju, Poljsku, Slovačku, Češku… Trend je dobar, ali presporo idemo u dobrom pravcu.”

“Politika bi trebala imati samo jedan cilj i sve bi trebala podrediti tom cilj: vratiti ljude i privući nove ljude koji žele doći ovdje i koji mogu doprinijeti razvoju. U tome nam je naša tradicionalna etatistička doktrina, zasnovana na ideji da će država svojim intervencijama riješiti sve, postala uteg oko nogu”, poručio je Velimir Šonje na kraju svog izlaganja.