HUP skor: Opterećenje gospodarstva i dalje je previsoko

Sve ono na što HUP skor ukazuje kao na neuralgične točke ponavlja se iz godine u godinu – opterećenje gospodarstva, tržište rada, zdravstveni, obrazovni i mirovinski sustav, pravosuđe. Vlada poduzima korake, ali oni nisu dovoljni, poručuju poslodavci

84
HUP skor
Velimir Šonje, Gordana Deranja i Davor Majetić

HUP skor, indeks kojim poslodavci mjere napredak u provedbi reformi u 12 ključnih područja, pokazuje da Hrvatska i ove godine znatno zaostaje za državama članicama EU iz srednje i istočne Europe (EU10). Osobito zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od skorova Bugarske i Rumunjske, zemalja koje su još uvijek slabije razvijene od Hrvatske.

HUP skor za 2018. manji je za jedan bod u usporedbi s prethodnom godinom i iznosi 37 bodova, objavljeno je u srijedu prilikom predstavljanje najnovijih rezultata.

Ukupno se prate 73 pokazatelja od kojih je 61 usporediv s zemljama EU10. Skor za ćak 41 pokazatelj manji je od 33,3 boda, što obuhvaća područje najlošijih ocjena. U srednjem rangu je (33,3 – 66,6 bodova) je 21 indikator, a samo ih je 11 u gornjem dijelu, s više od 66,6 bodova.

Drugi se brže mijenjaju i prilagođavaju

“Hrvatska bilježi slab napredak i stagnira jer se drugi uspješnije i brže mijenjanju u prilagođavanju novim okolnostima i uvjetima. Ovaj HUP skor pokazuje da ostajemo na začelju Europske unije“, rekla je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a. Dodale je kako promjene koje dolaze samo iz Ministarstva financija nisu dovoljne da snažnije utječu na gospodarstvo.

“Opterećenje gospodarstva je i dalje previsoko. Zbog toga ne možemo biti u cijelosti zadovoljni zadnjim valom poreznih promjena. Iako ih smatramo korakom u dobrom smjeru, one su nedovoljne da bi gospodarstvu dale ozbiljniji pozitivan poticaj, a on nam je nužno potreban da bismo održali barem sadašnje stope rasta. Posebice se to odnosi na opterećenje plaća“, poručila je Deranja.

Stanje na tržištu rada zaista je teško – kvalificirane radne snage nema dovoljno, a pritisak na rast plaća je velik, nastavila je razlagati predsjednica HUP-a. „Problem je što poslodavci sa sadašnjim opterećenjem, poreznim i svakim drugim, nemaju prostor za daljnje i bitnije povećanje plaća bez da ugroze održivost poslovanja. Umjesto da se traži prostor za veća rasterećenja tvrtki i građana, proračun nam nastavlja rasti. Očito nismo ništa naučili iz velike krize. Kao država i dalje nastavljamo trošiti više nego što zarađujemo. Samo smo dio skupih kredita sada zamijenili sredstvima iz EU fondova i ta sredstva su jedini razvojni moment proračuna za 2019. U njemu nema naznaka nikakvih ozbiljnih reformi i to je ono što nas sve treba brinuti.“

“Sve ono na što HUP skor ukazuje kao na neuralgične točke ponavlja se iz godine u godinu – opterećenje gospodarstva, tržište rada, zdravstveni, obrazovni i mirovinski sustav, pravosuđe. Vlada poduzima korake, ali oni nisu dovoljni jer su naslijeđeni problemi ogromni. Spori smo, a promjene koje provodimo ne idu dovoljno duboko i široko da bi se mogle zvati reformama. Zbog toga su i njihovi dosezi ograničeni“, rekao je direktor HUP-a Davor Majetić.

Gospodarski rast, koji je ponovo uspostavljen 2015. nakon dugih šest godina krize, predstavljao je indikator gospodarske snage i dobrih izgleda. Smanjenje skora u 2018. treba tumačiti kao naznaku da aktualni impuls rasta ima ciklički, odnosno, prolazan karakter. Dubinske gospodarske i institucionalne strukture ostaju slabe zbog izostanka reformi.

Napredak u fiskalnoj konsolidaciji

Niti jedan skor u 12 područja ne prelazi 2/3 maksimalne vrijednosti, što znači da Hrvatska nema izrazitu konkurentsku prednost u nekom području. Najveći vidljivi napredak ostvaren je kod fiskalne konsolidacije (s 54 u 2017. na 56 u 2018. g.), kod produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 45) te kod ponude kapitala (s 36 na 42).
Poboljšanju stanja u području fiskalne konsolidacije najviše doprinosi pad deficita. Smanjenje premije rizika također daje pozitivan doprinos, ali ni izbliza takav kao smanjenje deficita. Indikatori državnih prihoda i rashoda pak najmanje doprinose pozitivnom skoru, a to je povezano s najvećim problemom – opterećenjem gospodarstva.

U odnosu na prvi kvartal 2014. omjer poreza i doprinosa naprema BDP-u porastaoa je za 2,5 postotna poena. Taj rast bio je strukturne prirode i porezna reforma na to nije bitno utjecala.

Ocjena HUP Skora obrazovnog i mirovinskog sustava stagnira (iznosi 26), ali i dalje je u “crvenom”. Pravosuđe također stagnira sa skorom od 33 boda.

Jačaju investicijske i poslovne barijere

Najveća negativna promjena je pad skora investicijskih i poslovnih barijera (s 35 u 2017. na 23 u 2018.). Razlog je rast troškova osnivanja poduzeća, povećanje broja procedura za dobivanje građevinskih dozvola te javna administracija, odnosno nagli rast broja dana potrebnih za pokretanje posla.

Najkritičnija područja su već godinama opterećenja gospodarstva (19) i tržište rada (22).

“Žao nam je što niti jedna vlada ne koristi HUP skor kao alat koji joj može pomoći u radu i razvoju reformskih programa s kojima bismo kao zemlja brže napredovali. Bez snažnijeg gospodarskog rasta neće doći do zaustavljanja odlaska ljudi iz zemlje, posebice mladih i onih u naponu radne snage. A u ovim uvjetima taj rast ne može biti veći. Dapače, ozbiljan deficit radne snage može ugroziti i ovakav rast kakav sada imamo. To nije problem samo poslodavaca, to je problem koji se mora rješavati sistemski i sveobuhvatno. O tome hoće li sljedeće godine biti dovoljno sobarica, konobara, trgovaca, tokara i varilaca ovise i plaće liječnika, nastavnika, policajaca i vojnika”, poručio je na kraju Davor Majetić.