
U sklopu nacionalne strategije HŽ Infrastruktura, tvrtka kojoj je u Hrvatskoj povjereno upravljanje, održavanje i gradnja željezničke infrastrukture, provodi niz projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture. Najveći dio ulaganja dolazi iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Projekti se financiraju i kreditima Svjetske banke (IBRD) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). U sljedećih desetak godina plan je u razvoj i obnovu hrvatskih pruga uložiti približno 6,2 milijarde eura, a projekti će se uglavnom financirati sredstvima Europske unije.
Europska unija potiče modalni prijelaz s cestovnog i zračnog na željeznički promet kako bi se smanjile emisije ugljika, gužve i potrošnja energije. Željeznica se smatra održivijim načinom prijevoza, a cilj je učiniti željeznički promet privlačnijim za putnički i teretni promet. Za Hrvatsku to znači modernizirati željezničke pruge na hrvatskom dijelu osnovne i sveobuhvatne TEN-T mreže, proširenje i poboljšanje usluga prigradske željeznice te promicanje integriranog urbanog prijevoza, piše časopis Mineral&Gradnja, koji u travanjskom izdanju donosi pregled aktualnih projekata koje prenosimo.
U sklopu projekta „Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske” planira se obnoviti oko 500 km pruge na međunarodnim, regionalnim i lokalnim prometnicama.
Podravska magistrala
Početkom travnja počela je obnova željezničke pruge na dionici Pitomača – Kloštar Podravski dugoj osam i pol kilometara. Obnova obuhvaća sanaciju gornjega i donjega pružnog ustroja, rekonstrukciju kolosijeka, skretnica i perona u kolodvoru Kloštar te zamjenu podloge na devet željezničko-cestovnih prijelaza, ukupne vrijednosti 17,8 milijuna eura. Izvođač radova je tvrtka Swietelsky d.o.o., a rok završetka projekta je 15 mjeseci.
Radovi su nastavak ulaganja na regionalnoj pruzi Varaždin – Dalj, poznatoj kao Podravska magistrala. U tijeku je postupak javne nabave za radove na obnovi dionice u nastavku prema sjeveru: Kloštar – Koprivnica – Varaždin u duljini od 75 km i dionice Varaždin – Čakovec duge 12 km na pruzi Zaprešić – Čakovec. Procijenjena vrijednost radova za obje dionice je oko 170 milijuna eura. Početak obnove se očekuje do kraja ove godine, a rok za završetak je 4 i pol godine kada će cijela dionica od Čakovca do Virovitice biti obnovljena.
Na istoj pruzi Varaždin – Dalj planira se i obnova dionice Osijek – Koška duge 33 km. Procijenjena vrijednost projekta je 66 milijuna eura.
Međunarodni koridori i regionalne pruge
U tijeku su radovi i na međunarodnoj pruzi državna granica – Čakovec – Kotoriba – državna granica na dionicama Donji Kraljevec- Kotoriba (11,6 km), Kotoriba-DG (3,8 km) i državna granica – Čakovec (8,4 km). Vrijednost radova je oko 16 milijuna eura, a završetak je predviđen krajem 2024. godine, kažu u HŽ Infrastrukturi. Ugovoreni su radovi i na obnovi dionice Karlovac – Ozalj, na pruzi Karlovac – Kamanje – državna granica. Vrijednost projekta je 20 milijuna eura, a završetak radova je dvije godine od uvođenja u posao.
Pokrenuta je javna nabava za obnovu dionice Sveti Ivan Žabno – Bjelovar na pruzi Križevci – Kloštar, ukupne vrijednosti 13 milijuna eura. Obnova uključuje zamjenu gornjeg ustroja i po potrebi donjeg ustroja pruge. Planirani završetak projekta je 2026. godine. U tijeku je postupak javne nabave za radove na obnovi dionice Daruvar – Pčelić duge 41,3 km, na pruzi Banova Jaruga – Daruvar – Pčelić. Procjena vrijednosti projekta je oko 47 milijuna eura.
Na pruzi Dugo Selo – Novska u fazi je priprema ugovora za radove na dionici Deanovec – Kutina u iznosu 25 milijuna eura, koji će se također financirati sredstvima EIB-a.
Kninski pravac
U obnovu pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin – Knin – Split/Zadar/Šibenik u posljednjih 10 godina uloženo je oko 58 milijuna eura. Novim investicijskim ciklusom i modernizacijom pruga Zadar i Split dobit će snažan razvojni impuls i bit će povezani s europskom željezničkom mrežom. Do 2027. u projekt osuvremenjivanja pruge Oštarije – Knin – Split HŽ Infrastruktura uložit će oko 100 milijuna eura.
Pokrenuta je i obnova dionice Knin – Zadar vrijedna 90 milijuna eura, koja će se financirati kreditom EIB-a. Radovi će obuhvatiti kompletnu sanaciju gornjega pružnog ustroja (tračnice i pragovi), ugradnju skretnica u kolodvorima te sanaciju željezničko-cestovnih prijelaza. Pristigle su ponude na javnom natječaju za izvođača radova, a rok za završetak radova je tri godine od uvođenja u posao.
Bibinjska obilaznica
Kreditom iz Europske investicijske banke financirat će se i izrada glavnog projekta s ishođenjem građevinske dozvole za izmještanje pruge i teretnog kolodvora iz naselja Bibinje (tzv. Bibinjska obilaznica). Projekt uključuje demontažu postojećeg dijela pruge, izgradnju nove pruge koja djelomično prolazi tunelom te izgradnju teretnog kolodvora Gaženica, ranžirnog parka i rekonstrukciju i izgradnju kolosijeka u luci i pratećih objekata. Na navedenoj zaobilaznici planirana je izgradnja tunela duljine oko 3 km. Planirana demontaža postojećeg dijela pruge koja prolazi kroz naselje Bibinje duga je 6,7 km, a uključuje i postojeći teretni kolodvor Bibinje.
Radovi na duljini od ukupno 7,8 km odvijat će se na području općina Sukošan i Bibinje te grada Zadra. Projekt je trenutno u proceduri dobivanja lokacijskih dozvola.
Obnova istarskih pruga
Početkom travnja HŽ Infrastruktura je pokrenula postupak javne nabave za obnovu 50 km duge dionice željezničke pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi na pruzi državna granica – Buzet – Pula. Procijenjena vrijednost investicije je 55 milijuna eura, a radovi će trajati tri godine od uvođenja izvođača u posao. Ovo je vrlo važan i konkretan korak prema modernizaciji željezničke infrastrukture u Istri, uz već pokrenutu izradu dviju studijskih dokumentacija za modernizaciju pruge Lupoglav – Raša i željezničkih kolosijeka u Luci Rijeka – bazen Raša te za obnovu i modernizaciju pruge državna granica – Buzet – Pula.
Koridori Transeuropske mreže
Glavnina projekata provodi se na koridoru RH2 koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte, te na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom koji su dio Transeuropske mreže (TEN-T), odnosno jedinstvene mreže europskih prometnica.
Na koridoru RH1 obnovljena je pruga Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, a na što se sada nadovezuju radovi na dionici između Zapadnog i Glavnog kolodvora vrijedni 29,2 milijuna eura. Obnavljaju se tri i pol kilometra jednog od najprometnijih željezničkih pravaca u državi kojim na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova. Završetak projekta planiran je sredinom godine.
Krajem prošle godine je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za radove na dionici Dugo Selo – Novska (na poddionicama Ivanić-Grad – Popovača i Popovača – Kutina). U fazi izrade projektne dokumentacije je pruga od Okučana do Vinkovaca, a projekt nadogradnje i elektrifikacije pruge Vinkovci – Vukovar duge 19 km je pri kraju – puštanje u promet se očekuje u drugoj polovini godine.
Na koridoru RH2 je najveće željezničko gradilište u državi, na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom u duljini od 42 km. Projekt je vrijedan 350 milijuna eura, a trebao bi biti završen 2025.
Nastavljaju se i radovi na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji novog kolosijeka na dionicama pruge Dugo Selo – Križevci, a radovi se izvode i na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. U fazi izrade studijske ili projektne dokumentacije su dionice Karlovac – Oštarije, Skradnik – Krasica – Tijani i Škrljevo – Rijeka – Jurdani.
U planu je i izgradnja novog Krčkog mosta za cestovni i željeznički promet, ali nositelj projekta su Hrvatske autoceste.
Cijeli tekst objavljen je u časopisu Mineral&Gradnja br. 156 (02/2024), autor: Tihomir Dokonal. Sva prava pridržana @Mineral&Gradnja