Istraživanje: Hrvati podržavaju solare i vjetroelektrane u svom susjedstvu

Građani Hrvatske pretežito se slažu s pozitivno intoniranim izjavama vezanim uz obnovljive izvore energije – asociraju je s čistoćom, rješenjem problema klimatskih promjena, sigurnim izvorom energije i dobrim ulaganjem u budućnost zajednice

20

Širenje proizvodnih kapaciteta u području obnovljivih izvora energije mora postati prioritet, stav je velike većine (75%) hrvatskih ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju norveške državne tvrtke Statkraft, najvećeg europskog proizvođača obnovljive energije, o tome kakav je odnos građana prema obnovljivim izvorima energije. Građani Hrvatske pretežito se slažu s pozitivno intoniranim izjavama vezanim uz obnovljive izvore energije – asociraju je s čistoćom (39%), rješenjem problema klimatskih promjena (37%), sigurnim izvorom energije (35%) i dobrim ulaganjem u budućnost zajednice (24%). Ispitanici su mogli birati više izjava s kojima se slažu.

Istraživanje je provedeno među više od 18 tisuća ispitanika u devet zemalja – uključujući i Hrvatsku gdje su istraživanjem bila obuhvaćena 2003 ispitanika.

Izgradnju vjetroelektrana podržava 52% ispitanika

Ukupno gledano, većina hrvatskih građana ne bi imala ništa protiv izgradnje vjetroelektrane u svojoj blizini: 52% njih podržalo bi projekt i na njega bi gledali pozitivno, dok sljedećih 33% ispitanih nema niti pozitivno niti negativno mišljenje o tome kako bi reagirali na prijedlog izgradnje vjetroelektrane u krugu od pet kilometara od svojeg prebivališta. U konačnici se tako može zaključiti kako je 85% ispitanih načelno suglasno s izgradnjom vjetroelektrana na svojem području.

U drugim zemljama ovaj se ukupni postotak također kreće između 80 (Francuska, Španjolska) i 92 posto (Italija).

Podrška izgradnji solarnih elektrana

Podrška izgradnji solarnih elektrana na nešto je višoj razini: 63% hrvatskih građana podržalo bi izgradnju solarne elektrane u krugu od pet kilometara od svoje kuće ili stana, što je ujedno i najviši postotak direktne podrške solarnim elektranama u svim zemljama uključenim u istraživanje. Sljedećih 27% građana nije imalo niti pozitivno niti negativno mišljenje, što u konačnici čini ukupni postotak od 90% građana koji bi bili suglasni s projektom izgradnje solarne elektrane.

Ovaj je podatak, ponovno, u granicama rezultata u drugim zemljama koji se u slučaju podrške solarnim elektranama kreće između 81 (Francuska, Španjolska) i 91 posto (Irska).

Kada ih se upita za direktne prednosti izgradnje vjetroelektrana ili solarnih elektrana za zajednicu koje najviše priželjkuju, građani u Hrvatskoj ponajviše su isticali povoljniji lokalni izvor energije (43% ispitanih), mogućnosti stjecanja novih vještina i zapošljavanja (34%), dodatne napore u očuvanju okoliša i divljih životinja (27%), dodatne usluge i prilike za lokalno gospodarstvo (31%) i edukacijske resurse za lokalne škole (23%); pritom su mogli odabrati više odgovora za prednosti koje bi željeli vidjeti u svojoj zajednici prilikom provedbe projekta izgradnje solarne elektrane ili vjetroelektrane.

Slabo poznavanje tehnologije zelenog vodika

Za razliku od tehnologija proizvodnje energije iz energije vjetra i sunca, hrvatski građani imaju najslabije definirano mišljenje o tehnologiji zelenog vodika – 33% ispitanih nema formirano mišljenje o zelenom vodiku dok se u ostalim slučajevima pretežito slažu s pozitivnim izjavama vezanim uz ovu tehnologiju, no i dalje u nešto manjoj mjeri nego u slučaju energije vjetra i sunca. Oko polovice građana (49%) kaže kako je “upoznato” s tom tehnologijom, ali samo ih 10 posto smatra kako su vrlo dobro upoznati s njome.