Ivan Kostelac, HOK: Veliki diktiraju uvjete poslovanja

U Hrvatskoj je, prema zadnjim podacima iz Obrtnog registra, registrirano oko 7.000 obrtnika koji obavljaju građevinsku djelatnost i zapošljavaju oko 10.000 radnika

121
Ivan Kostelac
Ivan Kostelac vlasnik je obrta Kograd iz Pitomače i predsjednih ceha graditeljstva Hrvatske obrtničke komore

Ivan Kostelac vlasnik je obrta Kograd iz Pitomače i predsjednik ceha graditeljstva Hrvatske obrtničke komore. Razgovarali smo s njim o poziciji obrtnika graditelja i situaciji u građevinskom sektoru.

  • Kako vidite trenutnu situaciju u hrvatskom građevinskom sektoru? Makroekonomski pokazatelji su relativno dobri, osjeti li se to na tržištu?

Napredak se osjeti, ali nedovoljno jer je taj dio privrede prije desetak godina spao na toliko niske grane da se prvo treba vratiti na početnu poziciju i status koji je imao prije početka krize, a potom se treba okrenuti rastu i razvoju.

  • Koliki je udio obrtnika na građevinskom tržištu i koje poslove pokrivaju?

U Hrvatskoj je prema posljednjim podacima iz obrtnog registra registrirano oko 7.000 obrtnika koji obavljaju građevinsku djelatnost i zapošljavaju oko 10.000 radnika. To predstavlja značajan udio na građevinskom tržištu. Zbog specifičnosti obrta kao poslovne djelatnosti, obrtnici u graditeljstvu najviše obavljaju pojedine radove (zidarske, izolaterske, tesarske, krovopokrivačke, staklarske,  elektroinstalaterske i druge pojedine radove) te završne radove.

  • S kolikim udjelom obrtnici sudjeluju u ukupnim prihodima i dobiti građevinskog sektora?

S obzirom da obrtnici nisu dužni dostavljati podatke o ukupnim prihodima, teško je procijeniti s kojim udjelom sudjeluju u ukupnim prihodima i dobiti građevinskog sektora. Važnost obrtničkog sektora u graditeljstvu i inače odnosi se na multiplikatorski efekt broja pojedinih subjekata u toj djelatnosti te broja zaposlenih u obrtu. Prosječno 2-3 zaposlena u građevinskim obrtima.

  • Kako su obrtnici prebrodili krizu građevinskog sektora? Koliko ih je bilo prije krize, koliko ih je danas?

Ekonomska kriza koja je u svjetskoj ekonomiji nastupila 2008. godine, a čiji su se efekti u Hrvatskoj osjetili 2009., godine najviše je pogodila upravo građevinski sektor. Prema podacima temeljenim na kretanju broja obrta, u otprilike dvije godine broj obrtnika u graditeljstvu smanjio se za oko 20 posto. Za toliko se smanjio i ukupan broj obrtnika u Hrvatskoj. Broj obrtnika u graditeljstvu ostao je na toj razini od 2009.-2010. godine.

Obrtnici su krizu prebrodili zahvaljujući iskustvu, fleksibilnosti i stručnosti, što je uvijek imalo vrijednost na tržištu. Manji poslovi, za koje uvijek ima potražnje, bili su osnova za prilagođavanje u uvjetima nastalim gospodarskom krizom.

  • Kako ocjenjujete sustav javne nabave?

Aktualni Zakon o javnoj nabavi nešto je kvalitetniji od onog koji je na snazi bio ranije, ali i dalje situacija nije dobra. Zakon je kompliciran i treba ga pojednostaviti. Ima čak 460 članaka, od kojih neki čak jedni druge isključuju. Po novom Zakonu cijena više nije jedini kriterij za odabir najpovoljnijeg ponuditelja, pa se kao podkriterij pojavljuje duljina garantnog roka, što opet ide na štetu ponuditelja jer danas gotovo svi daju maksimalni garantni rok. Nekad je to bilo dvije godine, a danas je to pet i više godina. Garancija se daje u vidu bankarske garancije koja  košta u prosjeku 4000 do 6000 kuna godišnje, a cijene radova i usluga su i dalje iste.

Podkriterij rok izvođenja radova je mač sa dvostrukom oštricom. Ponuditelji idu na što kraći rok da bi osvojili maksimalni broj bodova, a to svakako utječe na kvalitetu radova. Procijenjena vrijednosti radova i raspoloživa sredstva ne smiju se prilagođavati željama investitora i projektantskim troškovnicima koji su rađeni pred više godina, u vrijeme gospodarske krize, pa su i cijene nerealno niske.

Mi upravo izvodimo radove na objektima koji su dugog vijeka pa bi trebali biti visoke kvalitete, što se novim Zakonom ne postiže, nego ponuditelj strepi kod nuđenja radova od možebitnog gubitka. Cilj je stvaranje novih vrijednosti, a građevina je generator, takozvana lokomotiva koja povlači za sobom i ostale grane gospodarstva.

Uglavnom, puno je stvari nejasno i netransparentno. Pogoduje se investitorima, odnosno. omogućuje im se da manipuliraju s izvođačima radova. Oni se pak često nađu u pravnom vakuumu i nisu sigurni što napraviti. Sve to je jako demotivirajuće za one koji žele raditi legalno i kvalitetno.

  • Kakvim radovima se bavi Kograd i koji su aktualni projekti na kojima radite?

Moj je obrt uslužna djelatnost koja se bavi graditeljstvom, izgradnjom vodoopskrbnog sustava, odvodnje i infrastrukture, mahom prometnice manjeg obima. Radimo i ostale uslužne poslove od dovoza, dopreme materijala, betonskih radova u području niskogradnje i i slično. Trenutno radimo na izgradnji jednog magistralnog vodovoda, na odvodnji i plinofikaciji.

  • Koji su glavni problemi s kojima se suočavaju obrtnici u graditeljstvu? Koji su specifični problemi obrtnika u građevinskom sektoru?

Prekomplicirana administracija i nameti i dalje previše opterećuju obrtnike, a problemi su razni. Od onih koji su uvjetovani lošim zakonima do onih koje izaziva nered na tržištu, od nelojalne konkurencije do „prljave“ i nepoštene igre od strane velikih igrača.

  • Na koji način HOK pomaže obrtnicima graditeljima?

U okviru svojih mogućnosti HOK nam pomaže kao i svi ostalim obrtnicima, članovima Komore. Pomaže u edukativnom dijelu tako što nam omogućava besplatne savjete i informiranje o novostima u poslovanju. Osigurava nam također besplatne seminare i edukacije, pogodnosti kod dobavljača određenih roba i usluga u okviru projekta HOK Zajednička nabava, ali i usluge rješavanja sporova uz uštedu vremena i novca. Jedna od važnih aktivnosti HOK-a jest da zastupa interese obrtnika kod donošenja propisa te svojim prijedlozima koje upućuje na nadležne institucije nastoji utjecati na zakonsku regulativu kako bi se osiguralo lakše i jednostavnije poslovanje svih obrtnika.

  • Imate li problema s dostupom kapitalu, podržavaju li vas banke?

Banke kreiraju svoje ponude shodno svojim politikama poslovanja. Za obrtnike kao i za ostale građane. Bez kredita se posao teško može razvijati, s kreditima se teško nositi. Bilo bi dobro da se banke počnu natjecati u tome tko će kreirati bolju, financijski isplativiju ponudu za obrtnike i poduzetnike, ali o tome još uvijek možemo samo sanjati.

  • Kakva je situacija s naplatom potraživanja? Kako se obrtnici graditelji štite od financijskih rizika?

Naplata ide nešto bolje nego u proteklom kriznom razdoblju. Plaćanja bi trebala regulirati država tako da uvjeti budu isti za sve. Ne bi se smjelo događati da se primjerice izvršena usluga obrtnika može platiti za 90 do 120 dana, a robu taj isti obrtnik mora platiti za 30 dana. To obrtnike dovodi u vakuum, moraju u bankama uzimati kredite i posljedično gube na kamatama, smanjuju si dobit… Pravog načina zaštite nema. Banke diktiraju uvjete poslovanja na tržištu i to je nešto s čime se svi u poslovanju moramo nositi.

  • Kakav je odnos s većim tvrtkama?

Nema pravila. Taj odnos ovisi o puno faktora. Stvar je u dogovoru i međusobnom uvažavanju i poštivanju, a svjedoci smo da toga u našem poslovnom svijetu, nažalost, često manjka. Veliki su najčešće ti koji diktiraju uvjete poslovanja, nude lošije cijene, a mali nastradaju.

  • Neke veće tvrtke upozoravaju na manjak potencijalnih kooperanata, manjih tvrtki i obrta. Kako vi vidite taj segment hrvatskog tržišta?

To je točno. U minusu smo i brojčano i kvalitetom. Nažalost, to je posljedica negativnog prirasta i vala emigracije. Vrijedni ljudi nam iz države odlaze, a oni koji ostaju nisu educirani ni kvalificirani za obavljanje određenih djelatnosti ili se ne odlučuju na otvaranje obrta.

  • Gdje vidite najveći potencijal za obrtnike graditelje?

Najveći potencijal i vjetar u leđa dalo bi pokretanje dobrih, realnih investicija koje će stvarati novu vrijednost. Što će biti više investicija to će graditelji više raditi, a potom i sami investirati.

Tekst je objavljen u Privrednom vjesniku od 28. svibnja 2018. (br. 4031) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.