Ivan Paladina, Institut IGH: Slijedi bolje poslovanje

Važno je i veseli što je 2016. prva godina rasta prihoda nakon sedam godina pada. Lanjski rast i ovogodišnji rast - koji je puno značajniji - uz optimizam na hrvatskom i ostalim tržištima na kojima radimo, opravdavaju naša očekivanja o boljem poslovanju u budućnosti, kaže Ivan Paladina, predsjednik Uprave Instituta IGH

921
Ivan Paladina
Ivan Paladina, predsjednik Uprave Instituta IGH

Ivan Paladina predsjednik je Uprave Instituta IGH, vodeće konzultantske tvrtke za projektiranje, inženjering i upravljanje projektima niskogradnje u južnoj i jugoistočnoj Europi. Ujedno je i direktor tvrtke Avenue ulaganja, vodećeg partnera u razvoju projekta Kupari u kojem sudjeluje i Institut IGH, a nedavno se povukao iz Nadzornog odbora Hidroelektre niskogradnje. Većinski vlasnik svih triju tvrtki je ruski investitor Sergej Gljadelkin. S Ivanom Paladina smo razgovarali o trenutnoj poziciji Instituta IGH, aktualnim projektima te planovima i projekcijama za predstojeće razdoblje.

  • Hrvatsko gospodarstvo, po zadnjim podacima, izlazi iz krize. Potvrđuju li to i rezultati IGH?

Još ne možemo govoriti o rezultatima trećeg kvartala jer ih nismo objavili na burzi. U prvom polugodištu prihodi su nam gotovo 40 posto bolji nego u istom razdoblju prethodne godine, a operativni rezultat je jako dobar. No, ako bismo isključili izvoz kao stavku u našem poslovanju i promatrali samo hrvatsko tržište, operativni rezultat u promatranom razdoblju još uvijek bi bio pozitivan i zadovoljavajući zahvaljujući kvalitetnom operativnom restrukturiranju koje smo proveli u posljednje dvije godine. Ali u prihodima ne bismo ni približno ostvarivali rast o kakvom sada govorimo.

>>Josip Purić: Preživjeli smo jer smo radili sve što se nudilo

Vjerujem da će pokazatelji poslovanja za cijelu godinu biti na razini onih za prvu polovicu godine. Kada govorimo o 2018., u operativnom poslovanju očekujem podjednako dobre rezultate kao u ovoj godini. U građevinarstvu kreće određeni rast, no znatno je važnije da je zaustavljen pad, ne samo volumena posla, nego i cijena. Ni u jednom ni u drugom segmentu rast u ovom trenutku nije značajan, ali je rast.

Ključna inozemna tržišta

  • Kakva je pozicija IGH na inozemnim tržištima?

Osim u Hrvatskoj, prisutni smo na još osam tržišta. Ključna tržišta su nam Gruzija, Bosna i Hercegovina te Kosovo. U strukturi naših prihoda danas gotovo 40 posto čini izvoz, a četvrtinu ukupnih prihoda stvaramo u Gruziji. Izvozna tržišta koja smatramo perspektivnima u razdoblju koje dolazi su Rumunjska te Bosna i Hercegovina. U Rumunjskoj, koja bi nam mogla postati važna koliko i Gruzija, do kraja mjeseca s izvođačima ćemo predati tri ozbiljne ponude za projektiranje autocesta u sklopu design and build ugovora.

U BiH smo se natjecali za nadzor i vođenje projekta Termoelektrane Banovići i tu smo najpovoljniji. Nemamo još konačnu odluku, ali smo optimistični s obzirom na to da smo ponudili najpovoljnije uvjete. Naša tvrtka kćer Projektni biro P45 natjecala se za izradu studije za dio autoceste jadransko-ionskog koridora koji prolazi kroz BiH. Na natječaj su stigle dvije ponude, naša je bila nešto skuplja. No, nedavno smo dobili obavijest da konzorcij koji je bio povoljniji od nas nije predao valjanu bankovnu garanciju, tako da očekujemo da kao drugoplasirani budemo pozvani na potpis ugovora.

Rast nakon sedam godina pada

  • Prošli ste proces predstečajne nagodbe. Što se time promijenilo za Institut IGH u strukturi poslova, strukturi zaposlenih, tržišnim pozicijama?

Nije pitanje samo predstečajne nagodbe. Govorimo o dugom periodu krize poslovanja koji je sada iza nas. U tih nekoliko godina mi smo se i u prihodima i u broju zaposlenih više nego prepolovili. Važno je i veseli što je 2016. prva godina rasta prihoda nakon sedam godina pada. Lanjski rast i ovogodišnji rast – koji je puno značajniji – uz optimizam na hrvatskom i ostalim tržištima na kojima radimo, opravdavaju naša očekivanja o boljem poslovanju u budućnosti.

>>Dragutin Kamenski: Novo preslagivanje svest će hrvatsku građevinsku operativu na nekoliko kompanija

U strukturi zaposlenih te usluga i projekata na kojima radimo nije se promijenilo ništa značajno. Naša osnovna djelatnost su inženjerske usluge, nadzor, projektiranje i vođenje projekata, laboratorijske usluge, izrade studija u raznim građevinskim projektima. Ako promatramo segmente poslovanja odakle ti projekti dolaze, smanjen je udio cestogradnje, a povećavamo udio hidrotehnike  – projekata pročistača, vodoopskrbe, odvodnje…  Sve važniji su nam i projekti vezani uz gospodarenje otpadom koje planiramo značajnije razvijati u budućnosti. U prometnom segmentu usredotočit ćemo se na željezničke projekte u Hrvatskoj i u regiji. U posljednje vrijeme u tom segmentu povećavamo obim poslova. Prije mjesec dana predali smo s Deutsche Bahnom ponudu za nadzor nad projektom željezničkog koridora 10 na Kosovu. Nadamo se da će nam to biti novi projekt u toj zemlji.

  • Građevinska poduzeća imaju velike probleme s radnom snagom.  Vi ste projektanti pa je struktura zaposlenih malo drugačija. Suočavate li se s nedostatkom radne snage?

Kod nas takav izazov nije ni približno izražen kao kod izvođača. U posljednje dvije-tri godine iz Instituta IGH u inozemstvo otišlo je svega nekoliko zaposlenih. Sada smo povećali obim poslova i počeli ponovo zapošljavati. Na natječajima imamo znatno više prijavljenih nego što nam je potreba zaposliti. Prošle godine smo dotaknuli dno kada je riječ o prihodima i broju zaposlenih. Na vrhuncu smo imali 1200 zaposlenih, a u jednom trenutku pali smo na 500. Sada ukupno zapošljavamo oko 550 ljudi u Institutu IGH, podružnicama i kćerinskim tvrtkama.

Podmireno 120 mil. kuna obveza iz nagodbe

  • U lipnju je počela obveza otplate glavnice Senior kredita u skladu s Predstečajnom nagodbom i dogovorom s vjerovnicima. Kakva je trenutačna situacija?

U posljednjem izvještaju o ispunjavanju predstečajne nagodbe izvijestili smo zainteresiranu javnost o statusu. Od tada se ništa nije promijenilo: nismo uplatili prvu ratu obveze financijskim vjerovnicima, ali sve ostale obveze smo uplatili. Od sklapanja i pravomoćnosti predstečajne nagodbe podmirili smo nešto više od 120 milijuna kuna obveza iz nagodbe – više od 100 milijuna kuna u gotovini te nešto više od 20 milijuna kuna pretvaranjem duga u kapital. Preostala je isplata tri rate ostalim vjerovnicima.

U ovoj i sljedećoj godini preklapaju nam se obveze prema ostalim dobavljačima i financijskim vjerovnicima, tako da će nam 2017. i 2018. biti najveći izazov u podmirenju obveza predstečajne nagodbe. U ovom trenutku mogu samo ponoviti ono što smo već rekli: radimo na dodatnom aranžmanu kojim bismo rasteretili obveze novčanog toka tijekom ove i sljedeće godine. Obavijestit ćemo javnost čim bude novosti po tom pitanju.

  • Imate li problema s financiranjem tekućih projekata?

Imamo punu podršku financijskih vjerovnika u smislu izdavanja garancija. Zbog povećanja obima posla sve su veće potrebe za garancijama većih iznosa, ali problema nema. Što se tiče redovnog poslovanja i podmirivanja obveza, u posljednjih godinu dana znatno smo skratili rokove plaćanja, iako određenih kašnjenja prema dobavljačima još uvijek imamo. U prosjeku kasnimo 45 do 50 dana. Situacija je iz dana u dan sve bolja. Ako pak govorimo o naplati, najizazovnija je situacija s izvođačkim tvrtkama.

Aktivno razdoblje do kraja godine

  • Kolika je vrijednost ugovorenih poslova i koji su glavni projekti na kojima trenutačno radite?

Početkom godine imali smo oko 330 milijuna kuna aktivnih potpisanih neizvršenih ugovora. Tijekom ove godine smo nešto više realizirali nego što smo ugovorili novih poslova pa se ta brojka smanjila ispod 300 milijuna kuna. Točne podatke objavit ćemo u izvješću za treći kvartal. No, razdoblje do kraja godine bit će vrlo aktivno što se tiče novih natječaja i mogućnosti potpisivanja novih ugovora

>>Zlatko Sirovec, Tehnika: Investitori još uvijek diktiraju uvjete

Prošle godine smo u posljednjem kvartalu ugovorili dvostruku vrijednost poslova u odnosu na preostala tri. Slično bi moglo biti i ove godine. Popriličan je broj ozbiljnih natječaja na koje smo  predali ponude ili ćemo ih uskoro predati. Očekujemo da ćemo ući u sljedeću godinu sa značajnijim ugovorima u tri do četiri države.

Najveći projekt na kojem radimo u ovom trenutku je projektiranje i izrada svih potrebnih studija za dionicu pruge Škrljevo-Rijeka-Jurdani. Projektiramo i nekoliko aglomeracija, a imamo i nekoliko projekata nadzora. Na primjer, u sklopu konzorcija u kojem smo vodeći partner uskoro počinjemo s nadzorom aglomeracije Varaždin. S Hrvatskim cestama imamo ugovor o kompletnom nadzoru nad izgradnjom brze ceste Popovec – Marija Bistrica-Zabok, a trenutno je aktualan ugovor za dionicu Zlatar Bistrica – Andraševec.

U inozemstvu je aktualno pet većih ugovora u Gruziji: jedan okvirni sporazum o nadzoru cesta i četiri manja ugovora o projektiranju rekonstrukcije i obnove cesta. Na Kosovu imamo veliki ugovor iz 2014. o projektiranju 50 kilometara autoceste za Bechtel u sklopu design & build ugovora koji je pred samim završetkom.

Novi koncept i idejno rješenje za Kupare

  • U projektu Kupari sudjelujete u više uloga. U kojoj je fazi projekt?

Institut IGH u projektu Kupari potpisao je ugovor o vođenju projekta u iznosu od oko milijun eura na četiri godine. Ugovori koje sam ranije spominjao u Gruziji, na Kosovu ili ugovor za HŽ infrastrukturu su projekti vrijedni  više milijuna eura. U usporedbi s njima, projekt Kupari ipak je manje značajan.

U daljnjoj realizaciji Kupara nadamo se dodatnim ugovorima za projektiranje dijela infrastrukture i konstrukcije te u nadzoru. Očekujemo da će IGH tijekom realizacije tog projekta ostvariti nekoliko milijuna eura dodatnih prihoda uz već potpisani ugovor.

S pozicije direktora Avenue ulaganja mogu reći da smo nešto više od godinu dana od potpisa ugovora s Vladom izradili tridesetak studija potrebnih za realizaciju projekta. Revidirali smo koncept i idejno rješenje, uskladili smo ga s potencijalnim operatorima. Revidirani koncept i idejno rješenje su značajno luksuzniji od onoga što smo u prvoj fazi predvidjeli: značajno se smanjio broj jedinica, a povećane su njihove površine. Novi koncept smo predstavili Vladi RH i nadležnim ministarstvima te čekamo da ga potvrde. Na sastancima smo dobili verbalnu podršku ministarstava, dobili smo i pismenu podršku lokalne zajednice. Glavni projektant bit će tvrtka 3LHD i s njima smo spremni početi s aktivnim projektiranjem kako bismo dobili što prije potrebne dozvole.

Odabrali smo i operatora. To neće biti grupacija Marriott kako je ranije najavljeno. Ne mogu reći o kojem je brendu riječ, ali vjerujem da će Kupari biti prvi hotel pod tim brendom u Hrvatskoj.

Pelješki most

  • Objavljen je natječaj za nadzor nad izgradnjom Pelješkog mosta. Hoćete li poslati ponudu?

Postupak je trenutno obustavljen jer su predane žalbe na dokumentaciju. Rok za predaju ponuda trebao je biti 30. listopada, no odgođen je. Naravno da ćemo predati ponudu. Siguran sam da u Hrvatskoj, pa i šire, ne postoji tvrtka s više referenci i znanja za nadzor takvog projekta. Dio smo europskog tržišta i vjerujem da će konkurencije biti. Natjecat ćemo se, optimisti smo i nadamo se uspjehu na tom natječaju.

>>Ponude za Pelješki most predala tri renomirana izvođača

  • U kojim područjima vidite najveći potencijal za Institut IGH?

Želimo značajno povećati udio naših prihoda iz inozemstva. Cilj nam je da kroz nekoliko godina u inozemstvu ostvarimo 50-60 posto ukupnih prihoda. Druga smjernica je povećati prihode u segmentima koje sam već spomenuo: voda, gospodarenje otpadom i željeznica.

Kada govorimo o vrstama usluga, želimo osnažiti segment koji ranije nismo radili, a sada ga već radimo prilično uspješno. To je savjetovanje vezano uz EU fondove. Prije godinu i pol smo oformili odjel i počeli smo se time baviti. Danas savjetujemo Ministarstvo prometa i infrastrukture i Ministarstvo zaštite okoliša. Vjerujem da ćemo uskoro savjetovati i ministarstva nekih drugih država u regiji.

Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 23. listopada 2017. (br. 4001) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.