U kolovozu prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o gospodarenju otpadom koji je donio dosta promjena na razini jedinica lokalne uprave i samouprave. Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave trebala su u roku od šest mjeseci od dana stupanja Zakona na snagu donijeti Odluku o načinu pružanja javne usluge. Časopis Tehnoeko provjerio je kako stvari funkcioniraju u tri od četiri najveća hrvatska grada – Zagrebu, Rijeci i Osijeku. U četvrtom, Splitu, u tijeku su bili izbori za gradonačelnika i Gradsko vijeće.
Javna usluga prikupljanja komunalnog otpada
Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada na području grada obuhvaća prikupljanje “od vrata do vrata” miješanog komunalnog otpada, biootpada, reciklabilnog komunalnog otpada (otpadni papir i karton, plastika, metal i staklo, ambalaža iz kućanstava), te jednom godišnje glomaznog otpada; preuzimanje svih ključnih vrsta otpada u reciklažnom dvorištu; uslugu prijevoza i predaje otpada ovlaštenoj osobi.
Odluka o načinu pružanja javne usluge mora sadržavati iznos cijene obvezne minimalne javne usluge (fiksni dio računa), a mogu se odrediti i kriteriji za umanjenje cijene koji moraju poticati korisnika na odvojenu predaju mješovitog komunalnog otpada od reciklabilnih frakcija, biootpada, glomaznog i opasnog komunalnog otpada, te kompostiranje.
Zakon također propisuje da se na području primjene javne usluge definiraju obvezna minimalna javna usluga za sva kućanstva i obvezna minimalna javna usluga za sva ne-kućanstva (u koja su izričito uključene i fizičke osobe – iznajmljivači).
Cjenik kojeg donosi davatelj javne usluge određuje jediničnu cijenu – varijabilni dio računa – zasebno za kategoriju kućanstva i ne-kućanstva. Iz teksta Zakona ne proizlazi nužno da su te dvije jedinične cijene jednake.
Pa kako su to riješili u tri velika hrvatska grada?
Zagreb odgodio novi sustav do 1. listopada
Grad Zagreb najavio je da će sustav naplate usluge odvoza komunalnog otpada po količini zaživjeti 1. srpnja, ali sredinom lipnja gradonačelnik Tomislav Tomašević je potvrdio da se primjena novog sustava naplate odgađa do 1. listopada.
Sustav bi trebao omogućiti individualizaciju na razini kućanstava, da se usluga naplaćuje prema stvarno odloženom miješanom otpadu, odnosno otpadu koji nije sortiran za recikliranje i kompostiranje. Umjesto da se pretpostavlja ili procjenjuje, stvarna količina otpada za pojedinačnog korisnika na svakom obračunskom mjestu mjerit će se standardiziranim vrećicama različite zapremine koje će se kupovati u trgovinama. Cijenu usluge činit će fiksni dio u iznosu od 45 kuna (cijena minimalne javne usluge) i iznos potrošen na potrebnu količinu vrećica.
Proces javne nabave za proizvodnju vrećica je u završnoj fazi, a distribucija vrećica dogovorena je s tri trgovca. „Marža neće utjecati na prvotno najavljenu cijenu: dvije kune za vrećicu od 10 litara, 4 kune za vrećicu od 20 litara i 8 kuna za vrećicu od 40 litara, bez obzira na inflaciju i sve ostale okolnosti koje su se desile u posljednjih pet mjeseci”, rekao je Tomašević.
Grad Zagreb se istovremeno suočava s problemom neredovitog odvoza otpada zbog nedostatka radnika i vozila na što se Zagrepčani sve češće žale, navodi se u članku.
Rijeka: Postupna individualizacija javne usluge
Prrošle godine u gradu Rijeci prikupilo se 46.416 tona komunalnog otpada, od čega je 35.207 tona predano na obradu u CGO Marišćina. Putem spremnika za odvojeno skupljanje otpada, reciklažnih i mobilnih reciklažnih dvorišta skupljeno je 11.209 tona otpada koji je predan na daljnju oporabu ovlaštenim koncesionarima. KD Čistoća na području grada Rijeke odvojeno prikupi 24,15 posto komunalnog otpada. No, na području grada djeluju i drugi ovlašteni koncesionari te je postotak odvojeno prikupljenog otpada nešto veći, ističu u Gradskom poglavarstvu.
Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u kojima riječka KD Čistoća pruža javnu uslugu – gradovi Bakar, Kastav, Kraljevica i Rijeka te općine Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena i Viškovo – odredila su cijenu obvezne minimalne javne usluge i novi cjenici usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na snazi su od 1. srpnja.
Također, korigirana je cijena varijabilnog dijela koji ovisi o količini predanog miješanog komunalnog otpada. Varijabilni dio pokriva troškove obrade i zbrinjavanja otpada u CGO Marišćina koji su tijekom ove godine poskupili za više od 60 posto, ističu u riječkom gradskom poglavarstvu.
Dosadašnji fiksni dio cijena ovisio je o broju članova kućanstva, odnosno veličini i djelatnosti poslovnog subjekta, a donesenim odlukama su svi korisnici svrstani u samo dvije kategorije korisnika – kućanstva i onih koji nisu kućanstva. Tako sva kućanstva, neovisno o broju članova, plaćaju isti fiksni dio cijene: 54,91 kunu bez PDV-a mjesečno, dok korisnici koji nisu kućanstvo, neovisno o veličini poslovnog prostora i djelatnosti, za fiksni dio usluge mjesečno plaćaju 154,53 kn bez PDV.
Sukcesivno se provodi i proces individualizacije javne usluge po mjesnim odborima Grada Rijeke. Korisnicima se dodjeljuju individualni spremnici za miješani komunalni otpad, za papir te metalnu, plastičnu i višeslojnu (tzv. tetra) ambalažu. Istovremeno se povlače zajednički se spremnici s javnih površina. Potrošač ispravnim postupanjem s otpadom može smanjiti količinu otpada koju proizvede i preda, a time varijabilni trošak, tumače u riječkom poglavarstvu.
U općinama u kojima je u potpunosti uspostavljen individualni sustav gospodarenja otpadom iznos varijabilnog dijela cijene ovisi o broju mjesečnih primopredaja spremnika. Očekuje se da će individualni sustav gospodarenja otpadom početkom iduće godine biti uveden u svim jedinicama lokalne samouprave, osim samog Grada Rijeke u kojem se to očekuje do kraja 2023. Do tada će se varijabilni dio cijene određivati temeljem udjela u zajedničkom spremniku za miješani komunalni otpad i broju odvoza prema redovnom programu. Broj pražnjenja spremnika i udio u spremniku pomnožit će se s jediničnom cijenom javne usluge kako bi se dobio ukupni iznos varijabilnog dijela. Prema izračunima, novi model donosi poskupljenje od oko 60 posto.
Trošak obrade miješanog komunalnog otpada u CGO Marišćina iznosi 866,00 kn (bez PDV-a) za predanu tonu otpada, dok je do početka 2022. trošak iznosio 540,00 kn (bez PDV-a). Zbog ovog se značajnog povećanja moralo korigirati i cijenu tzv. varijabilnog dijela za sve kategorije korisnika, navode u riječkom Poglavarstvu.
Ukupni trošak prijevoza, obrade i zbrinjavanje glomaznog otpada za KD Čistoću godišnje iznosi 12 milijuna kuna.
Osijek odvaja više od 50% prikupljenog komunalnog otpada
U Osijeku se odvojeni prikupi 51,9 posto otpada, što je uvjerljivo najveći postotak ako usporedimo četiri najveća hrvatska grada. Tako se proračunska sredstva predviđena za poticajnu naknadu ulažu se u gospodarenje otpadom, ističe se u zajedničkom odgovoru gradskog poglavarstva i komunalne tvrtke Unikom d.o.o., koja prikuplja i odvozi otpad s područja grada Osijeka, ali i općina Čepin, Vuka, Antunovac i Ernestinovo.
U gradu Osijeku prikupljeno je lani 14.065,97 tona miješanog komunalnog otpada, odnosno 16 tisuća tona pridoda li se otpad prikupljen u općinama. Taj otpad zbrinjava se na odlagalištu neopasnog otpada u vlasništvu Grada Osijeka.
Novi cjenici javne usluge odvoza mješovitog komunalnog otpada u Osijeku također su na snazi od 1. srpnja. Za kućanstva cijena iznosi 30,50 kuna bez PDV-a, dok je za poslovne korisnike cijena 60 kuna. Trenutni model sukladan je Zakonu u održivom gospodarenju otpada, a računi su individualizirani za kućanstva i ne-kućanstva.
Odvojeno se prikuplja šest frakcija otpada (papir, plastika, staklo, metal, biootpad i miješani komunalni otpad) sustavom od vrata do vrata. Nabavljeni su strojevi za obradu biootpada, drobilica za građevinski i glomazni otad. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nabavljena su vozila za odvojeno sakupljanje otpada, dvije dvokomorne preše za baliranje otpada, 25.000 spremnika za papir i 31.000 spremnika za plastiku i biootpad. Nova specijalna vozila opremljena sustavom za identifikaciju podizanja i kontrole spremnika omogućuju naplatu odvoza komunalnog otpada po volumenu i broju pražnjenja spremnika.
Za ostvarene rezultate veliku ulogu ima izgradnja građevina za gospodarenje otpadom. Građanima su na raspolaganju četiri reciklažna dvorišta, jedno mobilno reciklažno dvorište, a Osijek je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj s izgrađenom kompostanom i uspostavljenim sustavom sakupljanja biootpada. Biootpad se prikuplja jednom tjedno. U 2021. sakupljeno je 8450 tona biootpada. Zahvaljujući modernoj tehnologiji obrade na kompostani zaokružen je ciklus kružnog gospodarenja: od biootpada do prvoklasnog prirodnog organsko gnojiva – komposta, ističu u Unikomu za časopis Tehnoeko.
Na reciklažnom dvorištu za građevni otpad od sakupljenog građevinskog otpada obradom i ukidanjem statusa otpada proizvodi se i tržišno plasira nasipni materijal koji se upotrebljava u građevinarstvu.
Cjeloviti tekst objavljen je u časopisu Tehnoeko br. 100 (04/2022), autor: Tihomir Dokonal; / Sva prava pridržana @Tehnoeko
