Kako bi Beroš reformirao zdravstveni sustav i što o tome kažu liječnici

Uspostava županijskih domova zdravlja, nova mreža zdravstvene zaštite te financijski održivo upravljanje bolnicama neke su od mjera reforme zdravstvenog sustava koje je predstavio ministar zdravstva Vili Beroš

51
Bolnice će se kategorizirati i ovisno o kategoriji će ugovarati i pružati zdravstvene usluge [Foto: Točka na i media]

Ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je u Grožnjanu, na jednodnevnoj konferenciji posvećenoj reformi zdravstvenog sustava koju je organizirao Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND), neke od mjera zdravstvene reforme. Ide se u daljnje objedinjavanje sustava javne nabave, reviziju liste lijekova HZZO-a, novi model ugovaranja i plaćanja, izradu strateškog okvira razvoja ljudskih resursa, aktivno upravljanje specijalizacijama te regulacija javnog i privatnog rada, najavio je ministar Beroš.

Jedna od reformskih mjera je i objedinjavanje domova zdravlja po županijama tako da svaka županija osim Grada Zagreba, ima po jedan dom zdravlja, a u preglede bi se uključili i bolnički specijalisti. Zagreb bi bio izuzetak zbog velikog broja stanovnika.

Reorganizacija primarne zdravstvene zaštite

Ravnatelj doma zdravlja dobit će ovlasti da organizaraju primarnu zdravstvenu zaštitu na svom području, uključujući i privatne ordinacije, a uključivanjem bolničkih specijalista u domove zdravlja povećat će se dostupnost njihovih usluga. Sustav primarne zdravstvene zaštite ojačat će se boljim uvjetima rada, većim plaćama i nagrađivanjem prema radu, odnosno uvjetima rada u ruralnim krajevima.

Ravnatelj KBC-a Sestre Milosrdnice i član ministrove skupine za zdravstvenu reformu Davor Vagić podržava prijedloge, iako u ovom trenutke ne može reći ima li bolnica koju vodi dovoljno specijalizanta koji bi se uključili u primarnu zdravstvenu zaštitu: “Mislim da je ta ideja jako dobra, jer primarna medicina je jedan od stupova zdravstvene zaštite i rješavanje stavri na razini primarne, pa čak i primarne specijalistike, je nešto što bi olakšalo bolnički sustav. Mi nemamo toliko kadrova da bismo odmah mogli reći da možemo dio kadrova poslati tamo”.

U sklopu primarne zdravstvene zaštite u planu je i pripajanje sanitetskog prijevoza hitnoj medicini te jača kontrola bolovanja kako bi se smanjio iznos od tri milijarde kuna, koliko godišnje poslodavci i HZZO izdvajaju za tu stavku.

Regulacija javnog i privatnog rada liječnika

Prema nacrtu Zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji bi trebao biti donesen do kraja godine, ravnatelji bolnica, njihovi zamjenici i pomoćnici te svi predstojnici i pročelnici klinika više neće smjeti raditi u privatnim ustanovama izvan radnog vremena.

“Liječnici trebaju bolje uvjete i radna prava te bolje plaće za svoj redovan rad u javnom sektoru. Kada bi to bilo zadovoljeno, manje bi kolega van radnog vremena odlazilo raditi privatno. Mislimo da ove najave nisu dobre i da nova ograničenja nisu potrebna. Vidjeli smo kako je to bilo s prethodnim ograničenjima, posebno s onima 2010. kad se desio veliki odljev liječnika iz javnog sektora u privatni. Mislim da je postojeći model dobar i da ga treba zadržati i dalje u tom dijelu, ali kroz strukovni i kolektivni ugovor, kroz reprezentativnost i zakon o plaćama liječnicima treba poboljšati radne uvjete i povećati plaće u javnom sektoru”, rekla je dopredsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Linda Rossini Gajšak za Hrvatski radio.

Ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb Goran Roić podržava predložene promjene: “Mislim da bi prvi korak trebao biti normiranje rada. Svaki posao je mjerljiv, tako d atreba izmjeriti koliko ti ljudi u redovitom poslu u javnoj zdravstvenij ustanovi, a tek nakon toga eventualno dozvoliti djelatnicima da rade i u privatnom sektoru. Sada je to moguće ugovorima na godinu dana”.

Predsjednik liječničke komore Krešimir Luetić smatra da dvojni rad nije ključni problem zdravstvene reforme jer to je uobičajena praksa u cijeloj Europskoj uniji te tako treba ostati i u Hrvatskoj: “Smatramo d aje sadađnje uređenje dvojnig rada lječnika zadovoljavajuće i da neme potreba za promjenama pravilnika o dvojnom radu liječnika”. Luetić podsjeća da je su pravila o dvojnom radu liječnika mijenjana čak 12 puta i da ja “gotovo svaki ministar tražio neku novu formulu”.

Reforma bolničkog sustava

Osnivačka prava sa županija prenijet će se na državu, tako da će sve bolnice, izuzev specijalnih, postati državne. To će omogućiti novi model upravljanja bolnicama, standardizaciju bolničkih procesa i financijsku održivost, uvjeren je Beroš. Fokus će biti na jačanju dnevnih bolnica, smanjenju stacionarnih kapaciteta te povećanju kapaciteta za palijativnu skrb i dugotrajno liječenje.

Bolnice će se kategorizirati i ovisno o kategoriji će ugovarati i pružati zdravstvene usluge.  Uspostavit će se nova mreža zdravstvene zaštite kako bi se smanjile liste čekanja i racionalizirali troškovi, a bolnički kapaciteti će se uskladiti s potrebama gravitirajućeg stanovništva. Funkcionalna integracija bolnica omogućit će preraspodjelu bolničkih usluga, ukloniti nepotrebno umnožavanje postupaka na malim geografskim udaljenostima, tumači ministar zdravstva.

Najavio je Beroš i uspostavu nacionalnih i regionalnih cenara izvrsnosti, registra kvalitete i jačanje sustava mjerenja ishoda liječenja. Kvalitetna zdravstvena usluga vrednovat će se kroz nove modele ugovaranja i plaćanja.

Ravnatelji KB-a Dubrava i KBC-a Sestre Milosrdnice ističu kako bi uvođenje modela plaćanja prema učinku bila velika promjena u poslovanju hrvatskih bolnica koje su opterećene dugovima. Trenutni dug bolnica iznosi 2,5 milijarde kuna.

Ministar zdravstva najavio je također nastavak revitalizacije Imunološkog zavoda i projekta Nacionalne dječje bolnice Blato te uspostavu namjenske Helikopterske hitne medicinske službe (HEMS).