Sve što biste trebali znati o kućnoj solarnoj elektrani na vlastitom krovu

Kućna solarna elektrana je snage između 4 i 10 kW, a donosi više od 80 posto uštede na prosječnom godišnjem računu. Vrijeme povrata investicije je 8 do 10 godina, a ako dobijete subvenciju i kraće

2069
Kućna solarna elektrana - predavanje
Alice Šebina, Na sunčanoj strani [foto: Točka na I media]

U Hrvatskoj je 2021. po modelu samoopskrbe kućanstava električnom energijom zaživjelo 1.617 solarnih elektrana, u 2022. realizirano ih je 2.448, a ove godine Hrvatska elektroprivreda (HEP) izdala je više od 1.800 energetskih suglasnosti.

Ukupno je danas u Hrvatskoj aktivno ili u procesu izgradnje nešto manje od 6.000 kućnih solarnih elektrana prosječnog kapaciteta 5 kW.

Zelena energetska zadruga (ZEZ) širom zemlje održava edukativna predavanja o tome što treba napraviti kako biste došli do vlastite kućne solarne elektrane. U tri turneje posjetili su više od 30 gradova i prilikom svakog gostovanja održali su Solarni dnevni boravak u kojem su zainteresirani građani mogli dobiti konkretne informacije i izračune za izgradnju solarnih elektrana na svojim objektima.

U koracima koje treba prijeći do kućne solarne elektrane u Biogradu je govorila Alice Šebina iz inicijative Na sunčanoj strani, koja je servis ZEZ-a za podršku realizaciji solarnih elektrana za kućanstva.

Riječ je bila o malim solarnim elektranama za kućanstva koje pokrivaju vlastitu potrošnju i nije im cilj prodaja energije. Ti su sustavi spojeni na mrežu i nemaju bateriju za pohranu. Kućna elektrana je snage između 4 i 10 kW, a donosi više od 80 posto uštede na prosječnom godišnjem računu.

Vrijeme povrata investicije je 8 do 10 godina – ako uspijete dobiti subvenciju vrijeme povrata investicije može se, ovisno o postotku sufinanciranja, spustiti i ispod šest godina. Povrat investicije ovisi i o veličini sustava. Zbog povoljnijih cijena povrat je nešto brži kod velikih sustava, a najsporiji je kod malih sustava.

Osnovni koraci do realizacije solarne elektrane

1. Informiranje
2. Pregled dokumentacije
3. Projektiranje
4. Predaja projekta u HEP ODS
5. Suglasnost HEP ODS-a
6. Sufinanciranje
7. Ugradnja
8. Promjena brojila
9. Dozvola za stalni pogon

Solarne elektrane dijelimo na sustave spojene na mrežu, “otočne” solarne elektrane s baterijama i hibridne solarne elektrane.

Troškove možemo podijeliti na opremu (solarni paneli, inverter, razvodni ormar, zaštitna oprema, potkonstrukcija, instalacijski kabeli i ostala montažna oprema) te na ostale troškove (glavni elektrotehnički projekt, zamjena brojila, energetski certifikat, osiguranje, održavanje).

Osnovna komponenta solarne elektrane su fotonaponski moduli koji se postavljaju na krov, inverter (poželjno je da se postavi u zaštićenom prostoru, da nije izravno izložen kiši i suncu) te brojilo.

Brojilo koje trenutačno imate treba zamijeniti za dvosmjerno. Brojilo se kod novih objekata postavlja na fasadu, a ako je riječ o starijim objektima kod kojih je brojilo unutar objekta, imajte na umu da ćete ga trebati izmjestiti. To predstavlja dodatni trošak jer HEP radi samo zamjenu brojila.

Najveći udjel u troškovima imaju paneli, inverter te sama montaža. Savjet je da odaberete kvalitetnu opremu i proizvođače koji su se potvrdili na tržištu. Naime, solarna elektrana koju ćete postaviti na krov bit će tamo minimalno 25 godina. Proizvođač daje garanciju za module i bilo bi poželjno da odaberete proizvođača koji će za 25 godina još uvijek biti na tržištu.

Za sustave koji su spojeni na mrežu obavezno je izraditi glavni elektrotehnički projekt. Tržišna vrijednost izrade projekta je 300 – 500 eura. Ako se prijavljujete za subvenciju, neophodan vam je energetski certifikat određenog energetskog razreda. Uz certifikat obvezno je imati izvješće o energetskom pregledu. Morat ćete platiti i zamjenu brojila, a ostali potencijalni troškovi su osiguranje i održavanje.

Koliki sustav vam treba i kolika je cijena?

Solarni kalkulator može vam pomoći da lakše procijenite kakav vam sustav treba. U kalkulator unesete podatke – od lokacije, godišnje potrošnje, nagiba krova, orijentacije kuće – i kalkulator će generirati pdf s podacima o mjesečnoj proizvodnji koji će vam pomoći da steknete dojam koliko biste mogli uštedjeti sa solarnom elektranom. Također ćete dobiti okvirnu vrijednost investicije i koliko je vremena potrebni za povrat.

Na primjer, za elektranu od 6 kW u nekoj dalmatinskoj županiji cijena bi bila oko 6.000 eura, a za povrat investicije trebalo bi nešto manje od 7 godina.

>>Istraživanje: Kućne solarne elektrane – Važni su ušteda i neovisnost, ali i ekološka komponenta

Zakonodavni okvir

Od strane HEP-a regulirana su dva modela potrošača: samoopskrba (kućanstva s vlastitom proizvodnjom) i krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom (proizvođač). Kućanstva su najčešće u modelu samoopskrbe.

Kod modela samoopskrbe “netiranje” je unutar mjesec dana. Što to znači? To znači da vam HEP odnosno mreža služi kao baterija. Ona pohrani sav višak energije koji proizvedete unutar mjesec dana.

Na primjer, na početku mjeseca elektrana proizvodi energiju, a vi ne trošite – sve odlazi u mrežu. Krajem mjeseca, ako vrijeme bude lošije, elektrana ne proizvodi, a vi do kraja mjeseca trošite energiju iz mreže po istoj cijeni po kojoj ste ju poslali u mrežu. Krajem mjeseca se podvuče crta i izračuna koliko ste viška imali. Taj višak kojeg niste iskoristili se obračunava po 80 posto cijene, dakle po nižoj cijeni od one koju plaćate kada trošite energiju.

No, uvjet da biste ostali u modelu samoopskrbe je da ne smijete imati više energije predane u mrežu nego preuzete. Ako ne ispunite taj uvjet, HEP će vas automatski prebaciti u model proizvođača, krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom koji funkcionira po istom principu, ali vrijeme “netiranja” više nije mjesec dana već samo 15 minuta. Taj model je nepovoljniji za kućanstva jer ona imaju izrazito velike oscilacije u potrošnji pa se krivulja od 15 minuta ne poklapa s proizvodnjom i potrošnjom iz elektrane. Model proizvođača namijenjen industrijskim pogonima koji imaju kontinuiranu potrošnju električne energije tijekom dana.

Da vam se ne bi dogodilo da imate više predane energije u mrežu nego preuzete, trebate pratiti na računima stavke o količini energije predane u mrežu u višoj odnosno nižoj tarifi. Ako utvrdite da je proizvodnja prevelika, morate ili povećati potrošnju električne energije ili (privremeno) ugasiti elektranu.

Od 1. listopada 2022. PDV na ugradnju sunčane elektrane za vlastitu potrošnju snižen je na 0 posto. To obuhvaća izradu glavnog projekta, promjenu brojila, opremu i ugradnju. A od početka ove godine krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom (model proizvođač) oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak za prodaju električne energije do iznosa od 1.300 eura godišnje.

Kolike su uštede?

Usporedba je napravljena za dva modela na elektrani snage 6 kW i uz godišnju proizvodnju od 7.200 kW. Oko 30 posto ukupne proizvodnje se koristi u samom objektu i ne prolazi preko brojila. To donosi uštedu oko 300 eura godišnje.

“Netiranje” unutar mjesec dana, zahvaljujući kojem možete povući natrag dio predane energije, donosi uštedu oko 500 eura, dok ušteda zbog pretplate – to je ono što vam ostane na kraju mjeseca jer niste sve iskoristili – iznosi oko 60 eura. Pretplata se iskazuje na računima kao novčani iznos koji se akumulira tijekom sunčanih mjeseci i troši tijekom hladnijih razdoblja.

Kada to sumiramo, s elektranom od 6kW u modelu samoopskrbe možete godišnje uštedjeti nešto manje od 1.000 eura. Kada uzmete u obzir cijenu i uštede, vrijeme povrata investicije je oko 7 godina.

Kod modela proizvođača izravna ušteda je ista (oko 300 eura), no za kućanstva pri “netiranju” od 15 minuta uštede nema, dok je ušteda zbog preplate nešto veća, oko 260 eura. No, što se više energije šalje u mrežu, otkupna cijena je niža. Povrat investicije bio bi oko 10 godina.

Ako vam se desi da završite u modelu proizvođača, ako tijekom iduće godine smanjite proizvodnju i zadovoljite uvjet, vratit će vas u model samoopskrbe.

Pregled dokumentacije i projektiranje

Prvi je uvjet da investitor mora biti vlasnik ili suvlasnik objekta i priključak mora glasiti na investitora. Ako to nije usuglašeno, HEP vam neće dati suglasnost.

Kod samog objekta, važni su površina i izgled krova. Za sustav od 1 kW potrebne su tri ploče površine 1,6 kvadratnih metara, odnosno ukupno oko 5 kvadratnih metara. Tako možete izračunati kolika bi vam površina trebala. Općenito, elektrana od 1 kW na području Biograda mogla bi proizvesti oko 1.400 kWh godišnje.

Poželjna je južna orijentacija, ali kuće u pravilu nisu idealno orijentirane. No, orijentacija prema istoku i zapadu ne smanjuje značajno proizvodnju. Ako nagib nije idealan (35 stupnjeva), da bi se postigla željena snaga treba dodati par modula. Svako izdizanje i naginjanje modula povećava trošak, a više se isplati dodati modul nego raditi dodatnu potkonstrukciju kako bi se moduli izdignuli. Ako naginjete modul, treba paziti na razmak da ne bude dodatne sjene. Uglavnom, paneli za kućanstva postavljaju se po postojećem nagibu.

Što se tiče pokrova, idealna podloga su lim i crijep. Nije problem ni ravan krov, a neprikladni krovni pokrovi su šindra i salonitne ploče koje se ionako trebaju zamijeniti.

Priključak može biti jednofazni i trofazni. Za jednofazni priključak maksimalna dozvoljena snaga elektrane je 3,6 kW. Onaj tko ima veliku potrošnju (6 – 7 kW) trebao bi imati trofazni priključak koji nema ograničenja što se tiče snage. U stvari, maksimalno ograničenje je zakupljena snaga na priključku.

Popis dokumenata za izradu projekta

  • obostrana preslika važeće osobne iskaznice vlasnika / suvlasnika / kontakt osobe (o ovome bi se trebala izjasniti Agencija za zaštitu podataka – presliku osobne iskaznice, osobito obostrane, ne bi nitko trebao tražiti)
  • zadnji važeći dokaz o zakonitosti
  • dokaz vlasništva / suvlasništva (ZK izvadak)
  • potvrda o istovjetnosti katastarskih čestica
  • odobrenje / potvrda konzervatora (ako se radi o zaštićenoj cjelini)
  • računi za struju i broj obračunskog mjernog mjesta za 12 mjeseci te buduća potrošnja
  • informacije o snazi i vrsti priključka
  • tlocrt i skica krova
  • fotodokumentacija krova i objekta

Osnovni dokument je dokaz o vlasništvu – objekt mora biti legaliziran – odnosno posljednji važeći dokument. To ne mora biti uporabna dozvola, može biti građevinska dozvola ili rješenje o izvedenom stanju.

Ako je riječ o upravnom katu, obavezno je da u gornjem desnom kutu bude žig pravomoćnosti. Mnogo dokumenta dolazi u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost bez žiga pravomoćnosti, a Fond ne traži dopunu, nego se zahtjev automatski odbija. Isti je ishod ako nisu učitane sve stranice dokumenta.

Dokaz o vlasništvu je neslužbena kopija izvatka iz ZK-a i potvrda o istovjetnosti katastarskih čestica. Usporedite česticu na dokazu vlasništva i ZK izvatku – ako nije ista, zatražite u katastru potvrdu o istovjetnosti. To je obvezan dokument, a nepodudaranje katastarskih čestica je, na žalost, čest propust.

Ako je objekt kulturno dobro i pod nekim je oblikom zaštite, treba tražiti potvrdu konzervatora za ugradnju elektrane.

Osnova za dimenzioniranje elektrane su računi za proteklu godinu, no treba voditi brigu i o mogućem dodavanju novih trošila. Na primjer, promjeni sustava grijanja, dodatnom klima uređaju, jacuzziju… To utječe na potrebnu snagu elektrane, a sva dodatna povećanja znače veće troškove dokumentacije, kupovanje nove opreme, invertera, veći trošak kod HEP-a… Također, treba paziti da ne ugradite preveliku elektranu.

Potencijalni problem je ako imate dva ili više brojila. Elektrana se tehnički spaja samo na jedno brojilo. Čekaju se neki pravilnici koji će omogućiti postavljenje elektrana u zgrade s više brojila.

Solarnu elektranu treba projektirati ovlašteni projektant, a postaviti je treba certificirani instalater. Imajte na umu da vam instalater treba potpisati izjavu o završnom pregledu. Ako ćete sami kupovati opremu, pitanje je hoćete li naći instalatera koji će to potpisati. No, takvih je situacije sve manje otkako je uvedena nulta stopa PDV-a na ugradnju i opremu.

Ako je dokumentacija uredna, predajete HEP-u zahtjev za izdavanje suglasnosti da možete postaviti solarnu elektranu. Kada predate zahtjev, zakonski su dužni odgovoriti u roku od 15 dana o mogućnosti priključenja, no u pravilu se razdoblje čekanja na odgovor otegne na mjesec dana do dva.

Subvencije

Na rokove morate paziti ako se želite prijaviti za subvencije. Za izradu projekta i dobivanje energetske suglasnosti treba vam oko tri mjeseca.

Visina poticaja ovisi o razvijenosti područja. Osim Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, natječaje za potpore raspisuju i neke županije i gradovi, a određene poticaje nastoji ponuditi i ZEZ.

Ako idete na natječaj, uvijek postoje neki dodatni uvjeti koje treba zadovoljiti. Riječ je o natječajima koji se provode za kućanstva, što znači da morate imati prebivalište na toj adresi, najčešće minimalno 30 dana.

Najmanje 50 posto površine objekta mora biti namijenjeno stanovanju. Ako je veći dio površine namijenjen za poslovne svrhe (obrt, OPG, poduzeće.. ), onda se morate javljati na natječaje za prave osobe.

Također, objekt ne smije imati više od tri stana ili više od 600 kvadratnih metara. Morate imati i važeći energetski certifikat (i to određenog razreda, ovisno o regiji). Certifikat u pravilu vrijedi 10 godina.

Promjena brojila i odobrenje za trajni pogon

Kod kućanstava se obično odmah radi glavni projekt (preskače se idejni), kako bi se smanjili troškovi. Glavni projekt je potreban samo ako je nešto izmijenjeno.

Trebate izjavu ovlaštenog projektanta, potvrdu o uporabljivosti i izjavu o završnom pregledu koju vam je dužan dati instalater, potpisan ugovor o korištenju mreže koji ćete dobiti s energetskom suglasnošću, obavijest da možete postaviti elektranu i ponudu za promjenu brojila.

Preostaje vam još s opskrbljivačem sklopiti ugovor o otkupu električne energije.

Nakon toga će vam doći promijeniti brojilo, a zadnji korak je dozvola za trajni pogon. Kad nju dobijete, možete pokrenuti elektranu. Ne palite elektranu nakon testiranja (instalater će tražiti da je pustite u pogon na par sati). Ali ne smijete imati sustav upaljen (osim zbog testiranja) dok ne dobijete odobrenje za trajni pogon.