Goran Šaravanja, nakadašnji glavni ekonomist Zagrebačke banke i INA-e, od 1. lipnja postaje glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore. Na to mjesto Šaravanja dolazi s pozicije direktora savjetodavne tvrtke koju je sam osnovao, a koja je specijalizirana za pružanje samostalnih makroekonomskih i sektorskih analiza i savjeta u Jugoistočnoj Europi.
Goran Šaravanja se rodio 1972. rodio u Sydneyju, kao druga generacija hrvatskih isljenika u Australiji. Diplomirao je ekonomiju na Macquarie University u Sydneyu, a uz ekonomiju diplomirao je i njemački jezik i kniževnost. Tri godine je radio u Ministarstvu financija Novog Južnog Walesa, a 1999. seli u Hrvatsku. Prvi posao u Hrvatskoj dobiva u Ministarstvu financija, gdje su ga zapazile kolege iz investicijske banke CAIB, koju je 2007. preuzela Zagrebačka banka.
Od srpnja 2007. do prosinca 2011. Goran Šaravanja bio je glavni ekonomist Zagrebačke banke. Nakon toga prelazi u INA.u gdje je od siječnja 2012. do ožujka 2015. bio glavni ekonomist, a od travnja 2015. do srpnja 2017. direktor strateškog razvoja. U rujnu 2018. osniva vlastitu konzultantsku tvrtku Imelum d.o.o.
U svom je radu upravljao kompleksnim procesima strateškog razvoja domaćih, EU i globalnih regulatornih okvira te surađivao s renomiranim međunarodnim institucijama poput MMF-a i Svjetske banke, navodi u priopćenju HGK.
Šaravanja će u HGK biti zadužen za upravljanje ekonomskom strategijom, pripremom i izradom makroekonomskih analiza, prognoza i prijedloga za poboljšanje gospodarskog rasta u svim sektorima koje Komora okuplja u svojim udruženjima.
“Zahvaljujem na ukazanom povjerenju koje nosi posebnu težinu u ovim nadprosječno izazovnim vremenima u kojima se nalazimo i koja sa sobom nose zahtjevne procese odlučivanja i upravljanja. Hrvatska čeka odluku o pristupanju euro području 1. siječnja 2023., spremna je za Schengen, a sljedeći je cilj pristupiti OECD-u. To su važni događaji za poboljšanje poslovnog okruženja koje će hrvatski poduzetnici znati iskoristiti, kao što su iskoristili naš ulazak u EU. I da je inozemno gospodarsko okruženje idealno, a nije, trebali bismo težiti stalnom unapređenju poslovnog okruženja i institucionalnog okvira. Tako bi poduzetnici bili u prilici još više doprinijeti razvoju društva i gospodarstva.Vjerujem da svojim znanjima i iskustvom mogu pomoći nositeljima odluka u Komori u donošenju što kvalitetnijih prijedloga vezanih za poboljšanje poslovnog okruženja i poduzetničke klime u zemlji”, izjavio je Šaravanja.
Uz kontinuirano praćenje, izvještavanje i procjenu utjecaja tržišnih promjena na regionalnoj i globalnoj razini na brojne tvrtke članice koje Komora oko sebe okuplja, Šaravanja će razvijati suradnju s nacionalnim i međunarodnim istraživačkim ustanovama i stručnjacima, u cilju razvijanja što kvalitetnijeg okvira za potporu svim članicama.