Kandidati za predsjednika Hrvatske gospodarske komore su Luka Burilović, Marin Lovrović i Dražen Oreščanin. Novi predsjednik HGK bit će izabran na Izbornoj skupštini koja će se održati u ponedjeljak, 4. listopada, u 12 sati u zagrebačkom hotelu International.
Odluka o kandidatima donesena je nakon završenog javnog poziva za predsjednika odnosno predsjednicu Komore na koji su stigle tri prijave, priopćeno je iz HGK. Nakon provjere valjanosti kandidatura i programa, kandidati za predsjednika predstavit će svoje prgrame na Izbornoj skupštini, a nakon toga će biti izabran novi predsjednik s četverogodišnjim mandatom.
Traži se ugledni gospodarstvenik s VSS-om koji aktivno govori engleski
Upravni odbor HGK javni poziv za izbor predsjednika HGK koji je bio otvoren sedam dana objavio je 21. rujna. U javnom pozivu navodi se da za predsjednika HGK može biti izabrana osoba koja je ugledni gospodarstvenik ili gospodarski stručnjak u području gospodarstva, osoba koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno osoba koja ima visoku stručnu spremu, najmanje deset godina radnog staža te najmanje deset godina uspješnog rada na višim izvršnim ili strateškim upravljačkim pozicijama u gospodarstvu. Od kandidata se traži i aktivno znanje engleskog jezika.
Kandidati su uz prijavu trebali dostaviti životopis, opis dosadašnjeg tijeka karijere s naglaskom na posljednjih deset godina provedenih na višim izvršnim ili strateškim pozicijama, te prijedlog programa razvoja HGK za razdoblje 2022. – 2026. godine. U prijavi je također trebalo navesti namjerava li kandidat funkciju predsjednika HGK obavljati kao volonter ili profesionalac.
Kandidirati se mogla osoba koja nije kazneno osuđivana za kaznena djela protiv gospodarstva i protiv koje se ne vodi kazneni postupak.
S obzirom na to da je jedan od uvjeta da b i se postalo predsjednik HGK aktivno znanje engleskog jezika, bilo bi zanimljivo kada bi kandidati svoje programe predstavili na engleskom.
Luka Burilović
Doktor znanosti Luka Burilović trenutni je predsjednik HGK, a dužnost obavlja od 1. travnja 2014. Rođen je u Vinkovcima 1966. Po završetku poslijediplomskog specijalističkog studija ekonomije i menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, na istomu je fakultetu završio i doktorski studij.
Poduzetničku karijeru započeo je osnivanjem tvrtke Agrotehna Lipovac čiji je vlasnik bio od 1990. do 1996. kada postaje zamjenik načelnika Općine Nijemci i obavlja tu ulogu sve do 2004. Od travnja 2004. do veljače 2006. pomoćnik je ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a nakon toga postaje zamjenika predsjednika Uprave Sladorane d.d. Županja. U siječnju 2008. postaje predsjednik Uprave Sladorane i to ostaje sve do travnja 2014. kada postaje predsjednik HGK.
Dragovoljac je Domovinskog rata i pričuvni časnik Hrvatske vojske, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata. Za osobite zasluge za gospodarstvo odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića.
(Ko)autor je nekoliko znanstvenih i stručnih radova. U bazi hrvatskih znanstvenih radova CROSBI navode se četiri rada u kojima je dr.sc. Burilović koautor, a u dvama od njih je koautora savjetnik predsjednika Vlade za gospodarstvo Zvonimir Savić. Riječ je o sažecima izlaganja na 46. i 49. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji o ekonomskom i društvenom razvoju: prvi je “Radničke doznake iz inozemstva – sve važniji izvor domaće potrošnje”, a drugi “Financijska imovina hrvatskih kućanstava – promjene preferencija, razlozi i posljedice”. Autori oba rada su Zvonimir Savić, Luka Burilović i Petar Mišević, a obajvila ih Varaždinska agencija za razvoj i poduzetništvo 2019.
Druga dva znanstvena rada dr.sc. Luke Burilovića objavljena su nešto ranije. Prvi pod nazivom “Utjecaj procesa globalizacije na industriju šećera u Republici Hrvatskoj” objavljen je 2014. u okviru interdisciplinarnog istraživanja o upravljanju (Interdisciplinary management research), a autori su Luka Burilović, Dražen Holmik i Zrinka Tolušić. Drugi rad, “Uloga integriranih sustava upravljanja u hrvatskom izvozu”, objavljen je 2015. u časopisu Poslovna izvrsnost. Autori su Sanja Zambelli, Dobrila Rajić i Luka Burilović.
Marin Lovrović
Magistar tehničkih znanosti Marin Lovrović, 73-godišnji Riječanin, vlasnik je i direktor tvrtke Consmar koja se bavi izvođenjem elektroinstalacija na brodovima i kopnu, a prošle je godine imala 36 zaposlenika i 6,1 milijun kuna prihoda. Stalni je sudski vještak na Trgovačkom i Županijskom sudu u Rijeci za pomorsko-tehničke havarije.
Sa sinom Marinom Lovrovićem mlađim niz godina činio je najbolju hrvatsku posadu u klasi Star (Zvijezda). Dva puta zamalo im je izmakao plasman na Olimpijske igre (Sydney 2000 i Atena 2004). Marin Lovrović stariji od 2008. do 2011. bio je predsjednik Hrvatskog jedriličarskog saveza.
Za predsjednika Hrvatske gospodarske komore kandidirao se i na prošlim izborima 2018. godine, uz Luku Burilovića i Davora Poljaka. Dobio je sedam glasova.
Dražen Oreščanin
Dražen Oreščanin je jedan od suosnivača te dugogodišnji predsjednik uprave Poslovne inteligencije d.o.o., tvrtke koja ima podružnice u sedam država i koja u Hrvatskoj zapošljava 140, a ukupno 170 ljudi. Poslovna inteligencija je dobitnik plakete Zlatna kuna Komore Zagreb za 2018. Ima dugogodišnje iskustvo vođenja poduzetničkih udruga – od 2013. do 2016. bio je član Upravnog odbora i predsjednik Hrvatske udruge neovisnih izvoznika softvera (CISEx), a od travnja 2020. je izvršni direktor udruge Glas poduzetnika.
Rođen je u Zagrebu 1968. godine. Završio je MIOC, današnju XV. gimnaziju, a diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 1992. Hrvatski je branitelj i nositelj medalje Oluja.
Poslovnu karijeru je započeo u Zagrebačkoj banci (1992. – 1998.), a nakon toga odlazi u Grupaciju Kaptol banke gdje je bio potpredsjednik za informacijsku tehnologiju. Od 2000. kao zamjenik direktora IT-ja odgovoran je za operativno upravljanje segmentima informacijskog sustava Agrokora. U Poslovnoj inteligenciji je od osnivanja 2001. na poziciji direktora Strategije i razvoja te na poziciji Predsjednika Uprave od 2010.
Godine 2011. završio je poslijediplomski studij primijenjenog računarstva na Fakultetu elektrotehnike i računarstva čime je stekao titulu magistra znanosti. Trenutačno pohađa doktorski studij. Predavač je na Visokom učilištu Algebra i Veleučilištu VERN’ u Zagrebu.
