Klinički bolnički centar Zagreb (KBC Zagreb) kreće u novi postupak procjene utjecaja na okoliš Objekta za gospodarenje medicinskim otpadom za spaljivanje nereciklabilnog opasnog otpada koji nastaje u KBC-u Zagreb i koji se planira graditi na adresi Kišpatićeva 12 u Zagrebu, odnosno na lokaciji KBC-a Zagreb, Rebro.
Riječ je projektu koji je uključen u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kao jedan od strateških projekata zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj i čija je procijenjena vrijednost gotovo 4.315.000 eura od čega se gotovo 85 posto (više od 3,6 milijuna eura) financira iz NPOO-a.
Gospodarenje medicinskim otpadom
Objekt za gospodarenje medicinskim otpadom za spaljivanje nereciklabilnog opasnog otpada koji nastaje u KBC-u Zagreb cjelovito je i potpuno sigurno te financijski učinkovito rješenje za postupanje s ovom vrstom otpada kojeg KBC Zagreb, kao najveći bolnički centar u Republici Hrvatskoj, proizvodi značajno više od ostalih centara. Projekt za zbrinjavanje i obradu zaraznog medicinskog otpada na licu mjesta ima cilj značajno smanjiti troškove zbrinjavanja i prijevoza medicinskog otpada, povećati higijenske kvalitete, poboljšati sigurnost osoblja te smanjiti mase i volumen obrađenog medicinskog otpada. Također, smanjuje se štetan utjecaj na okoliš u skladu s trendom smanjenja emisija u okoliš i rizici koji proizlaze iz transporta zaraznog otpada.
Objekt će funkcionirati na waste-to-energy principu. U Europskoj uniji gotovo sav ukupno nastali medicinski otpad termički se obrađuje u energanama. Hrvatska nema niti jedno postrojenje za termičku obradu medicinskog otpada, stoga 2/3 nastalog medicinskog otpada završava u europskim energanama, dok 1/3 završava na odlagalištima unutar Republike Hrvatske što je najneprihvatljiviji način obrade općenito otpada.
KBC Zagreb generira 683 tone medicinskog otpada godišnje
„Na dnevnoj razini na Rebru se generira oko 1,8 tona zaraznog medicinskog otpada što je u godini dana oko 683 tone, a to čini oko 80 posto otpada koji nastaje na svim lokacijama koje su sastavnice KBC-a Zagreb. Kako bismo s tim otpadom upravljali na najbolji mogući način, odlučili smo se za gradnju ovog postrojenja vodeći se pri planiraju svim aspektima sigurnosti. Svjesni smo interesa javnosti i zato želimo naglasiti da nam je briga o zdravlju svih pojedinaca kao i o lokalnoj zajednici čiji smo dio, iznimno važna te projekt planiramo provoditi transparentno i odgovorno“, istaknuo je Damir Tomašek, voditelj projekta.
Iz KBC-a Zagreb poručuju da se planirani objekt radi u skladu s najbolje raspoloživim tehnikama i da su emisije u zrak daleko ispod propisanih graničnih vrijednosti te da ne mogu narušiti postojeću kvalitetu zraka jer je znatan dio investicija namijenjen upravo zaštiti kvalitete zraka i okoliša. KBC Zagreb će kroz ovaj projekt postati predvodnik u primjeni najboljih praksi u gospodarenju medicinskim otpadom, istodobno osiguravajući energetsku učinkovitost i ekonomsku održivost našeg zdravstvenog sustava.
>>KBC Zagreb: Kako zbrinuti 1.200 tona infektivnog medicinskog otpada
Nova Studija o utjecaju na okoliš
Novi postupak procjene utjecaja na okoliš pokrenut će se nakon što je u svibnju ove godine prethodni postupak obustavljen nakon održane dvije sjednice stručnog povjerenstva i javne rasprave s javnim izlaganjem.
Tijekom navedenog prethodnog postupka procjene utjecaja na okoliš od strane zainteresirane javnosti je zatraženo mišljenje o tome je li predmetni zahvat usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom, temeljem čega je Grad Zagreb dostavio mišljenje da navedena studija nije u skladu s prethodno izdanom potvrdom usklađenosti zahvata s prostornim planovima. Razlog za navedeno jest tumačenje Grada Zagreba da se u okviru navedenog postrojenja smije obrađivati samo otpad s lokacije Rebro (Kišpatićeva 12), dok je u Studiji obuhvaćen otpad sa svih lokacija u okviru KBC Zagreb (Kišpatićeva 12, Jordanovac 104, Petrova 13, Šalata 7, Gundulićeva 5, Božidarevićeva 11).
Nova Studija o utjecaju na okoliš radi se u skladu s novim tumačenjem usklađenosti zahvata s prostornim planovima te je jasan pokazatelj otvorenosti KBC-a Zagreb da se sve u sklopu projekta radi transparentno i sukladno najvišim standardima.
Nakon što nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja utvrdi da je studija cjelovita i stručno utemeljena očekuje se javna rasprava na kojoj će pravo na sve prijedloge i pitanja imati sva zainteresirana javnost.
