Medicinski otpad je sav otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama, medicinskim laboratorijima i ustanovama za biomedicinska istraživanja, kao i otpad iz manjih ili raštrkanih izvora. Iako bolnice proizvode najveći volumen medicinskog otpada, one su tek mali dio ukupnog broja izvora. Neodgovarajuće postupanje i odlaganje medicinskog otpada predstavlja ozbiljan rizik od sekundarnog prijenosa bolesti zbog izloženosti infektivnim uzročnicima među sakupljačima otpada, radnicima na otpadu, zdravstvenim radnicima, pacijentima i općenito u zajednici u kojoj se otpad nepravilno odlaže, piše Tihomir Dokonal u časopisu Tehnoeko.

Procjenjuje se da se u bolnicama proizvodi oko 0,5 kilograma medicinskog otpada po krevetu dnevno. Međutim, ova brojka i temeljni sastav otpada uvelike variraju ovisno o lokalnom kontekstu, pri čemu zemlje s višim prihodima stvaraju daleko veće količine otpada i plastike, koja često čini više od polovice cjelokupnog medicinskog otpada. Zbog te velike raznolikosti, ne postoji najbolje rješenje za postupanje s medicinskim otpadom.

KBC Zagreb je kao rješenje odabrao gradnju spalionice infektivnog otpada u sklopu bolničkog kompleksa. Projekt uspostave cjelovitog sustava gospodarenja zaraznim medicinskim otpadom u KBC-u Zagreb uključen je u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kroz Izravnu dodjelu bespovratnih sredstava kao jedan od strateških projekata zdravstvenog sustava u RH. Projekt uzima u obzir opća načela zaštite okoliša, predostrožnost, održivost, tehnološku izvedivost i ekonomsku održivost, zaštitu resursa, te ukupne učinke i utjecaje na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u cjelini. Provedbom projekta osigurat će se usklađenost sa svim EU i RH standardima za postupanje sa zaraznim medicinskim otpadom uz poštivanje najviših zahtjeva vezano za zaštitu okoliša i zdravlje ljudi, navodi se u Studiji o utjecaju na okoliš objekta za gospodarenjem zaraznim medicinskim otpadom u KBC-u Zagreb koja je objavljena na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i na temelju koje smo predstavili tehnološke aspekte projekta.

Trenutno se na razini cijelog KBC-a Zagreb godišnje proizvodi oko 1.160 tona svih vrsta medicinskog otpada. Najviše se proizvodi zaraznog medicinskog otpada, čiji se udio u ukupnim količinama proizvedenog medicinskog otpada u posljednjih pet godina kreće 70 – 80 posto. Količina zaraznog otpada je zbog pandemije i otvaranja COVID odjela na lokacijama Jordanovac, Rebro i Petrova u 2021. značajno porasla u odnosu na prethodnu godinu.

Objekt za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC-a Zagreb se planira izgraditi na površini od oko 2.500 četvornih metara, unutar lokacije bolničkog kompleksa Rebro koji se nalazi na području gradske četvrti Maksimir u Gradu Zagrebu.

U planiranom objektu predviđen je postupak termičke obrade zaraznog medicinskog otpada postupkom D10 – spaljivanje otpada na kopnu, a toplina iz postupka spaljivanja u najvećoj mogućoj mjeri će se iskoristiti za toplinske potrebe bolničkog kompleksa Rebro, navodi se u Studiji o utjecaju objekta na okoliš koju je izradio tim tvrtke Dvokut-Ecro d.o.o. pod vodstvom magistre kemijskog inženjerstva Marijane Bakule.

“To bi bila energana snage 1.100 kilovata i ta toplinska energija stvorena izgaranjem medicinskog otpada izravno bi ulazila u energetski sustav KBC-a Zagreb čime bismo uštedjeli oko 260 tisuća eura godišnje. Što se tiče Studije utjecaja na okoliš, točno je i pedantno definirano da je emisija stakleničkih plinova, odnosno ugljičnog dioksida, sumporovog dioksida, ugljikovog klorida i sličnih, višekratno manja od dopuštenih vrijednosti, Radi se o posve sigurnom postrojenju i na taj način ćemo uštedjeti daljnjih 700 tisuća eura godišnje, tako da bi ušteda kroz energiju bila gotovo milijun eura. Zato smo izabrali taj model za koji mislimo da je siguran, a osim toga, iskustva drugih gradova koji imaju slična postrojenja, kao što su Piacenza, Köln ili Augsburg, govore tome u prilog”, rekao je ravnatelj KBC-a Zagreb Tomislav Ćorušić.

Prema Idejnom rješenju, energetska učinkovitost objekta će biti iznad 70 posto. U objektu će se obrađivati isključivo zarazni medicinski otpad iz klinika i kliničkih zavoda KBC-a Zagreb koji su smješteni u gradu Zagrebu.

“Obrađivat će se samo otpad nastao na KBC-u Zagreb i neće se dovoziti otpad iz drugih bolnica. Riječ je o kapacitetu od 200 kilograma po satu dok je godišnji kapacitet 1.200 tona. Obrađivat će se kruti medicinski otpad u koji spadaju razne gaze, zavoji, jednokratne maskice, jednokratna kirurška odijela i tako dalje. Neće se obrađivati niti patološki otpad, niti lijekovi, niti kemikalije kao što su citostatici, niti metalni otpad”, rekao je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 Damir Tomašek iz KBC-a Zagreb.

Toplinska energija stvorena izgaranjem medicinskog otpada izravno bi ulazila u energetski sustav KBC-a Zagreb.

“Obrađivat ćemo otpad na mjestu nastanka, što je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije”, razložio je Tomašek. “S obzirom na to da je taj otpad onečišćen i krvlju i tjelesnim izlučevinama pacijenata i bolesnika, jednostavno nema drugi tok nego ga koristiti za spaljivanje odnosno kao gorivo za dobivanje toplinske ili električne energije.”

S obzirom na to da se za svaku vrstu otpada koja nastaje termičkom obradom otpada u objektu mora napraviti analiza i odrediti joj se ključni broj, u probnom radu će se napraviti analiza putem ovlaštenog laboratorija i ovisno o karakteristikama otpada sklopiti ugovor s ovlaštenom tvrtkom za zbrinjavanje te vrste otpada. Nakon prolaska kontrolne točke, vrući dimni plinovi usmjeravaju se u kotao, u kojem se toplina iz vrućih dimnih plinova preko stijenke kotlovske cijevi (površina izmjene topline) prenosi na vodu.

Hlađeno skladište služit će isključivo za prihvat i privremeno skladištenje zaraznog medicinskog otpada.

Postrojenje je opremljeno složenim sustavom za čišćenje dimnih plinova kako bi se zadovoljile stroge graničnim vrijednostima emisija. Suhi postupak čišćenja dimnih plinova se provodi tako da se u ohlađenu struju dimnih plinova upuhuju aditivi – NaHCO₃ (natrijev bikarbonat) ili Ca(OH)₂(hidratizirano vapno) pomiješani s 5% aktivnog ugljena. Natrijev bikarbonat ili hidratizirano vapno se koriste za adsorpciju kiselih čestica (HCl, SOx, HF), dok aktivni ugljen veže na sebe eventualno zaostale dioksine i furane te teške metale, objašnjava se u Studiji.

“Što se tiče nusproizvoda, sam otpad iz ložišta je neopasan. Taj otpad može se koristiti u, na primjer, građevinskoj industriji. Već smo uspostavili neke kontakte u vezi toga. Što se tiče otpada iz filtera, on jest opasan i propisano je kako se zbrinjava u daljnjem postupku”, rekao je Damir Tomašek za HTV i zaključio: “Ovo je moderno rješenje, potpuno automatizirano i mogućnost ljudske pogreške u ovakvim postrojenjima je minimalna, gotovo nemoguća. Smatramo da je ovo dobar, moderan i siguran projekt.”

Projekt izgradnje spalionice infektivnog medicinskog otpada u krugu KBC-a Zagreb nije dobro primljen kod građana. Peticiju protiv spalionice potpisalo je više od 5.400 građana.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je odluku da se javna rasprava o Studiji produži do 20. veljače ove godine.

Cjeloviti tekst objavljen je u časopisu Tehnoeko br. 103 (01/2023), autor: Tihomir Dokonal; / Sva prava pridržana @Tehnoeko

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA