Luka Rijeka d.d. prošlu godinu završila je s neto dobiti od 1.003.883 eura, objavljeno je na stranicama Zagrebačke burze nakon održane sjednice Nadzornog odbora društva. Prihodi same Luke Rijeka d.d. su u 2023. godini iznosili 34,08 milijuna eura, dok je na razini grupe ostvaren ukupni prihod od 41,11 milijuna eura. U odnosu na prethodnu godinu prihodi matičnog društva manji su za 11 posto, a prihodi Grupe porasli su za oko 12 posto.
Prihodi od poslovanja Luke Rijeka d.d. porasli su za 11 posto, no do značajnog smanjenja ukupnih prihoda došlo je zbog izostanka dividende od društva Jadranska vrata d.d. koje upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici, a koja je u prethodnim godinama činila značajan dio ukupnih prihoda Luke Rijeka d.d.
Tekuća likvidnost smanjena zbog investicija
Tekuća likvidnost društva smanjena je za 22 posto, s obzirom na to da je Društvo tijekom 2023. uložilo značajna vlastita sredstva u investicijsku aktivnost te izgradilo nove objekte i nabavilo novu opremu, što će u narednom razdoblju omogućiti efikasnije i produktivnije poslovanje. Pokazatelji zaduženosti bolji su u 2023. u odnosu na prethodnu godinu, što također pokazuje uspješnije i efikasnije poslovanje Društva i Grupe.
Iako je prekrcaj tereta smanjen, prihodi od prodaje usluga povećani su za 4 posto, djelomično zahvaljujući rastu cijena, a djelomično zahvaljujući dodatnim uslugama pruženim uz osnovne manipulacije tereta.
Grupu Luka Rijeka, uz matično društvo Luka Rijeka d.d., čine tri tvrtke u stopostotnom vlasništvu matičnog društva: Luka – prijevoz, Stanovi i Luka Rijeka Container Depot, a Luka Rijeka d.d. je vlasnik i 49 posto udjela u tvrtki Jadranska vrata.
Promet tereta u 2023. na terminalima kojima upravlja Luka Rijeka d.d. pao je za šest posto, s 2.579.602 na 2.423.422 tone. Struktura prometa u 2023. obuhvaća 759.286 tona generalnog tereta (31%), 1.392.682 tona rasutog tereta (58%), i 271.454 tona kontejnerskog tereta (11%).
U prošloj godini zabilježen je porast prometa generalnih tereta sa 719.094 tona u 2022. na 759.286 tona u 2023. godini, što je povećanje za 6 posto. Kod rasutih tereta zabilježen je pad prometa s 1.569.779 tona u 2022. na 1.392.682 tone u 2023. godini, što predstavlja pad od 11 posto. U kontejnerskom prometu (koji ne obuhvaća promet na terminalu Brajdica) zabilježen je blagi pad od 7 posto, s 290.729 tona u 2022. na 271.454 tone u 2023. godini.
Generalni tereti
U prometu generalnim teretima u 2023. zabiježeni su raznoliki trendovi unutar kategorija tereta s kojima Luka posluje. Primjećuje se značajan porast u prometu frigo tereta, s 53.771 tona u 2022. godini na 67.273 tona u 2023. godini, što predstavlja povećanje od 25 posto. Segment metalnih proizvoda bilježi povećanje od 38 posto, s rastom prometa s 131.155 tona na 180.363 tone. Promet opreme i konstrukcija pao je za 39 posto, smanjivši se s 20.874 tone u 2022. na 12.827 tona u 2023. Promet kamena i građevinskog materijala smanjio se za 40 posto, s 45.318 tona na 27.316 tona.
Promet stoke porastao je za 21 posto, s 28.778 tona na 34.780 tona, promet prehrambenih generalnih tereta manji je za 10 posto, s padom sa 6.893 tone na 6.186 tona.
Promet kemijskih proizvoda bilježi porast od 22 posto, s 9.055 tona na 11.017 tona, dok je promet drvom blago pao za 3 posto, s 410.178 tona na 399.140 tona.
U kategoriji ostalih generalnih tereta došlo je do značajnog porasta od 56 posto, s povećanjem s 13.072 tone na 20.384 tone.
Drvo je i dalje glavni generalni teret, s 52 posto prometa u ovom segmentu, dok metalni proizvodi čine 24 posto prometa. Ove ove dvije kategorije ukupno čine više od tri četvrtine prometa generalnog tereta Luke Rijeka d.d.
Rasuti tereti
U segmentu rasutog tereta, iako je ukupno zabilježen značajan pad prometa, također je bilo velikih razlika u trendovima po pojedinim kategorijama pa je tako promet žitaricama, u prvom redu zbog rata u Ukrajini, lani povećan za 29 posto, na više od 213 tisuća tona, promet uljarica povećan je za čak 128 posto, na 8,2 tisuće tona, a ogromnih 128 posto rasta ostvareno je i u prometu ugljena, kojega je prekrcano 518,7 tisuća tona.
Značajno je rastao i promet šećera, za 181 posto, s 14,4 tisuće na 40,5 tisuća tona. S druge strane, zabilježen je snažan pad prmeta željeznom rudačom od 85 posto, s 544 tisuće tona u 2022. godini na 80 tisuća tona u prošloj godini. Promet soli smanjen je za dva posto, na 87,4 tisuće tona, a pad je zabilježen i u pretovaru starog željeza kojeg je kroz Luku Rijeka d.d. prošlo 254,4 tisuće tona, odnosno 12 posto manje nego godinu ranije.
Promet kamenog agregata pao je za sedam posto, na 180 tisuća tona, dok je promet cementa pao, za čak 71 posto, s 24 i pol tisuće tona, na svega nešto više od sedam tisuća tona.
Kontejnerski promet
Luka Rijeka d.d. bavi se uslugama punjenja i pražnjenja kontejnera, te kopnenim manipulacijama tereta od Terminala Brajdica do Terminala Škrljevo i Terminala Rijeka (i obrnuto).
Ukupna težina kontejnera u prometu smanjila se za 7 posto, s 290.729 tona u 2022. na 271.454 tona u 2023. godini. Broj kontejnera mjereno u TEU (Twenty-foot Equivalent Unit) također je smanjen za 7 posto, sa 147.523 TEU u 2022. na 137.144 TEU u 2023. godini.
Pridruženo društvo Jadranska vrata d.d. bavi se uslugom prekrcaja kontejnera s kontejnerskih brodova na kamione i vagone. Težina kontejnera u prometu neznatno je porasla za 2 posto, s 3.725.434 tona u 2022. godini na 3.816.194 tona u 2023., dok je
broj kontejnera izražen u TEU povećan za 3 posto, s 373.343 TEU u 2022. na 385.794 TEU u 2023.
U ovoj godini Uprava očekuje da obujam prekrcaja tereta unutar Luke Rijeka d.d. ostane na razini iz 2023. godine.
Do 7. lipnja trebali bi završiti radovi na projektu CEF Rijeka, čime će se osigurati kvalitetna infrastruktura potrebna za operativno poslovanje prekrcaja tereta. Završit će rekonstrukcija
postojeće kolničke i skladišne površine, kolosijeka, staza za dizalice i prateće komunalne infrastrukture (vodoopskrbe, sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda) u bazenu Rijeka koji obuhvaća Praško, Budimpeštansko i Bečko pristanište, te Visinov, Orlandov i De Franceschijev gat. Uklanjanjem postojeće dotrajale i operativno neprikladne željezničke infrastrukture želi se postići poboljšanje povezanosti cjelokupnog bazena Rijeka sa željezničkom mrežom u zaleđu te posredno prema europskim koridorima. Do kraja 2024. godine trebao bi se realizirati tehnički prijem i ishodovati uporabna dozvola za CEF projekt Rijeka. Procijenjena vrijednost radova u 2024. iznosi 3,5 milijuna eura.
U studenom 2023. godine dobivena je građevinska dozvola za uređenje nove skladišno operativne površine Terminala kontejner Depo na Škrlevu, čime su stečeni svi preduvjeti da se krene u realizaciju projekta vrijednog 5,7 milijuna eura Radovi bibtrebali početi tijekom prve polovice 2024. godine.
