Članovi mirovinskih C fondova u dvije godine izgubili 15% ušteđevine

Imovina fondova je s oko 10 milijardi kuna pala na 9,2 milijarde, što je gubitak od oko sedam posto, a inflacija je u tom razdoblju bila oko osam posto (sad je već premašila 10,8%) pa je realni efekt pada imovine dosegnuo 15-ak posto

202

Planiraju se izmjene sva tri zakona kojima je uređeno obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, pri čemu će predmet razmatranja biti i odredba o obveznom prebacivanju članova mirovinskog fonda u C kategoriju pet godina prije umirovljenja, potvrdili su iz kabineta ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića novinarki Večernjeg lista Valentini Wiesner.

Obvezno prebacivanje u C fond u zadnjim godinama radnog staža trebalo je, kao najsigurnije ulaganje, zaštititi buduće umirovljenike, no upravljanje imovinom u C fondovima pokazao se kao fijasko: hrvatski građani u C fondovima prošle i ove godine izgubili su oko 15 posto vrijednosti štednje: s oko 10 milijardi kuna pali su na 9,2 milijarde, što je gubitak od oko sedam posto, a inflacija je u tom razdoblju bila oko osam posto (sad je već premašila 10,8%) pa je realni efekt pada imovine dosegnuo 15-ak posto.

„Mirovinske fondove treba promatrati dugoročno, jer svi fondovi C kategorije za svoje su članove u zadnjem petogodišnjem razdoblju ostvarili pozitivne prinose”, kažu u resornom ministarstvu. Kako su prošli članovi koji su, recimo, lani prebačeni u C kategoriju znat ćemo tek za tri godine, a njihov investicijski horizont svakako nije dugoročan, nego – petogodišnji.

Plus o kojem u Ministarstvu govore je nominalan, a ne realan, a prisilno seljenje u C fond oštetilo je članove, piše Wiesner. Jer su B fondovi lani ipak rasli, i to deset posto, a C fondovi – nula!

Na pitanje kane li izmjenama zakona ukinuti ulaznu naknadu koja smanjuje realni prinos za buduće umirovljenike, a ne prikazuje se kao efektivni trošak u prinosu u kojem je iskazana samo naknada za upravljanje, u Ministarstvu potvrđuju da razmatraju i mogućnost smanjenja ulazne naknade.

Ministarstvo najavljenim zakonodavnim izmjenama ide u smjeru liberalizacije ulaganja fondova, kojom bi se, kažu, osnažilo hrvatsko gospodarstvo te malo i srednje poduzetništvo.

„Potrebno je raspraviti načine kojima će se mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima potaknuti na veću aktivnost usmjerenu na povećanje prinosa, što bi u konačnici rezultiralo povećanjem mirovina u II. i III. mirovinskom stupu”, kažu u Ministarstvu.

Liberalizacija ulaganja mirovinskih fondova nosi pak nove rizike jer bili smo svjedoci katastrofalnih posljedica ulaganja mirovinskih fondova u tzv. FGS-ove, fondove gospodarske suradnje, ponajprije na obveznici Nexea, dionicama IGH, Dalekovoda… U Hanfi kažu da će znati koliki su gubici tek kad završi investicijski ciklus u 2023. godini. „Iako prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima članovi imaju pravo i na naknadu štete nanesene propustima u upravljanju, za ovu grubu nepažnju nitko nije odgovarao”, podsjeća Wiesner.

Iz Ministarstva ne odgovaraju ni smatraju li grubom nepažnjom što se ulaganja iz C fondova nisu preusmjerila u imovinu koja nije toliko izložena inflaciji, s obzirom na to da mirovinska društva naplaćuju naknadu – za upravljanje. Mogli su to učiniti preseljenjem imovine u državne obveznice čija kamata raste proporcionalno rastu inflacije. Tad bi imovina bila zaštićena od rasta inflacije.

Na upit kane li uvesti obvezu da se prinosi iskazuju s efektivnim troškovima svih naknada, kao efektivni prinos, da članovi znaju koliko su zapravo fondovi za njih realno zaradili, u Ministarstvu za sada nisu odgovorili.