Kako “podebljati” dobrovoljnu mirovinsku štednju

Ako ove godine još niste uplatili ništa u dobrovoljni mirovinski fond, ili ste uplatiti manje od 663,61 eura, do kraja godine imate vremena da doplatite iznos i ostvarite pravo na maksimalne poticaje

161
dobrovoljni mirovinski fondovi
[Izvor: Pixabay]

Još imate samo desetak dana – do 29. prosinca – da uplatom u dobrovoljni mirovinski fond ostvarite pravo na poticajna sredstva iz državnog proračuna. Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini financijski proizvod u Hrvatskoj koji obuhvaća državna poticajna sredstva, prinos fonda i porezne olakšice za poslodavce.

Država stimulira ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove s dodatnih 15 posto ukupno isplaćenog iznosa u jednoj kalendarskoj godini u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu.

Ulozi u dobrovoljne mirovinske fondove nisu ograničeni, no maksimalni ulog na koji je moguće ostvariti poticaje jest i iznosi 663,61 eura, a maksimalni poticaj iznosi 99,54 eura godišnje.

Ako ove godine još niste izvršili uplatu u dobrovoljne mirovinske fondove, ili ste uplatiti manje od 663,61 eura, do kraja godine imate vremena da doplatite iznos i ostvarite pravo na maksimalne poticaje. Pri tome imajte na umu da su 30. i 31. prosinca subota i nedjelja, kako bi uplata bila proknjižena na vrijeme, u ovoj kalendarskoj godini.

Tko ima pravo na državne poticaje

Pravo na državna poticajna sredstva ima svaki član dobrovoljnog mirovinskog fonda koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je njezin državljanin. Također, pravo na poticaje ostvaruju i članovi fonda koji nisu državljani Republike Hrvatske, pod uvjetom da imaju prebivalište u nekoj od država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, ali to pravo im pripada samo tijekom razdoblja dok uplaćuju doprinose za obvezno mirovinsko osiguranje (2. stup) u Republici Hrvatskoj.

Osoba može istodobno biti član jednog ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova, no državna poticajna sredstava odobravaju joj se za članstvo odnosno uplate u samo jedan dobrovoljni mirovinski fond.

U slučaju istodobnog članstva i ostvarivanja prava na državna poticajna sredstva u više fondova, član fonda je obvezan svake godine – do 1. veljače – obavijestiti mirovinsko društvo na koji osobni račun želi da mu se upišu držana poticajna sredstva. Ako član ne odabere račun odnosno fond u propisanom roku, državna poticajna sredstva pripisat će mu se na onaj osobni račun u fondu po kojemu, na temelju uplaćenog doprinosa prethodne godine, ostvaruje veći iznos državnih poticajnih sredstava, odnosno na osobni račun u fondu na kojem je uplaćen veći iznos godišnjeg mirovinskog doprinosa.

Ako je član uplaćivao iste iznose u više fondova, a nije obavijestio mirovinsko društvo o izboru računa u fondu na koji želi da mu se upišu poticaji, državna poticajna sredstva upisat će se na osobni račun u fondu u kojem ima najviši iznos sredstava na osobnom računu prema stanju na dan 31. prosinca prethodne godine.

U mirovinskom sustavu treći stup je dobrovoljan i nadogradnja na primanja iz prva dva stupa. Kao i u drugom stupu, riječ je o individualiziranoj kapitaliziranoj štednji. No, u trećem stupu, za razliku od drugog koji je obvezan, član fonda sam bira kada će i koliko uplatiti.

Pogodnosti za poslodavce

No, doprinos u dobrovoljni mirovinski fond za zaposlenika može uplatiti i poslodavac. Štoviše, poslodavci, sindikati ili udruge samostalnih djelatnosti mogu biti pokrovitelji zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda te tako omogućiti dodatne prednosti članovima, a jedna od tih prednosti je upravo uplata doprinosa pokrovitelja Fonda u dobrovoljni mirovinski fond članovima fonda.

U zatvorenim fondovima štede samo zaposlenici kod poslodavca koji je osnivač (pokrovitelj) fonda, odnosno članovi udruge koja je osnovala fond radi štednje svojih članova. I u otvorenim i u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima država uplatom iz proračuna potiče mirovinsku štednju, a članovi zatvorenih fondova imaju pravo i na dodatne poticaje koje uplaćuje poslodavac ili udruga koja je pokrovitelj fonda.

Ako poslodavac uplaćuje za svoje zaposlenike u otvorene ili zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove do 796,34 eura godišnje, uplata je porezno priznati trošak poslodavca.

Obrtnici, samozaposleni ili vlasnici obiteljske male ili veće tvrtke na uplate za svoje zaposlenike u dobrovoljnu mirovinsku štednju ne plaćaju dodatni porez i doprinose do iznosa od 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje.

>>Sabor podržao izmjene u mirovinskom sustavu

Promjena fonda

Član fonda može tijekom razdoblja štednje promijeniti fond. Ako prelazi u fond kojim upravlja isto društvo za upravljanje, to može učiniti bez naknade. No, ako član promjenom fonda mijenja i društvo koje njime upravlja, izlazna naknada iznosi 2,5 posto i primjenjuje se na osnovicu koju čini ukupan iznos sredstava na osobnom računu člana na zadnji dan članstva u fondu.

U Republici Hrvatskoj posluju četiri mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Aktivno je osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond.

Struktura ulaganja

Prema posljednjem mjesečnom izvješću HANFA-e (za listopad 2023.), neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF) na kraju listopada iznosila je 1,16 milijardi eura. Mjesečni nominalni prinosi DMF-ova u listopadu su se kretali od -1,5 % do 0,1 posto, a prinosi na godišnjoj razini 0,4 – 12,0 posto.

U strukturi ulaganja DMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice (55,1% imovine), a zatim dionice (25,7%) te investicijski fondovi (11,5%).

Na kraju listopada osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova imalo je 388.843 člana, dok je u 21 zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu bilo 47.995 članova.