Imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova na kraju prošle godine vrijedila je 20,23 milijardi eura, a prosječan realni prinos od osnivanja iznosi 2,2 posto.
Fondovi kategorije A u prošloj godini ostvarili su nominalan prinos od 14,88 posto dok je realni prinos bio 10 posto, a fondovi kategorije B ostvarili su nominalan prinos od 10,19 posto dok je realan prinos iznosio 5,44 posto. Fondovi kategorije C, čija su ulaganja opreznija i ulažu uglavnom u državne obveznice, ostvarili su prinos niži od inflacije: nominalan prinos bio je 4 posto, a realan prinos je negativan (-0,48 posto).
Rezultate obveznih mirovinskih fondova predstavio je Petar Vlajić, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.
Vrijednost imovine pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova u prošloj godini porasla je za 2,7 milijardi eura. Od toga je 1,7 milijardi ostvareno na temelju ulaganja (prinosa), a oko milijardu eura je uplaćeno kroz doprinose iz plaća. Prosječno stanje računa člana fonda je 22.700 eura, rekao je Vlajić.
I Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, i menadžeri mirovinskih fondova ističu kako su dobrim rezultatima u prošloj godini nadoknadili gubitke iz 2022. Samo, pitanje je ima li smisla govoriti o “nadoknadi gubitaka” kod mirovinske štednje. S pozicije nadzornika ili upravitelja fonda možda da, ali za osiguranika, pogotovo onog koji je u mirovinu otišao prošle godine, gubitak je nenadoknadiv. Oni koji još nisu otišli u mirovinu će stisnuti zube i “progutatati”priču o nadoknadi gubitaka jer riječ je o dugoročnoj štednji. A dugoročno ne može baš svaka godina biti uspješna.
Petar Vlajić osvrnuo se i na posljednje zakonske izmjene kojima su znatno liberalizirana ulaganja fondova u rizičnije klase imovine.
„Sada kada su ulaganja liberalizirana, mi ćemo jedan dio ulaganja seliti iz obveznica u nekretnine. Imat ćemo veće mogućnosti i bit ćemo kreativniji. Na dulji rok, to će donijeti i veće prinose”, optimističan je Vlajić. U obzir dolaze ulaganja u poslovne nekretnine kao što su trgovački centri, skladišta, logistički centri… Moguća su i ulaganja u stambene nekretnine, nekretninske fondove ili u dionice tvrtki koje ulažu nekretnine. Pri ulaganju u nekretnine, prinos bi se temeljio na prihodu od najma.
„Počeli smo i sramežljivo ulagati u fondove rizičnog kapitala, u private equity. Ulaganja su se u međuvremenu značajno povećala i približavaju se na 4 – 5 posto portfelja”, kaže Vlajić te dodaje kako ta ulaganja idu prema deset posto.
Ulaganja u domaće dionice povećana su s 1,4 na 3 milijarde eura.