Objavljena prva rang-lista hrvatskih bolnica prema kvaliteti upravljanja

Specijalna bolnica za plućne bolesti Zagreb je bolnica s najkvalitetnijim upravljanjem u Hrvatskoj, a najbolji uvjeti rada za liječnike su u Specijalnoj bolnici Thalassotherapia Opatija, pokazalo je anketno istraživanje među bolničkim liječnicima

295
upravljanje bolnicama
[Image by Sasin Tipchai from Pixabay]

Specijalna bolnica za plućne bolesti Zagreb je bolnica s najkvalitetnijim upravljanjem u Hrvatskoj, a najbolji uvjeti rada za liječnike u hrvatskom bolničkom sustavu su u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma – Thalassotherapia Opatija, pokazalo je anketno istraživanje Studija hrvatskog liječništva 2022., predstavljeno u utorak na konferenciji za novinare. Bolnice su rangirane na temelju stavova više od 3400 bolničkih liječnika.

U Studiji hrvatskog liječništva 2022. koju je Hrvatska liječnička komora provela u svibnju i lipnju ove godine sudjelovalo je više od pet tisuća liječnika. Na temelju ankete kreirane su rang-liste hrvatskih bolnica prema kvaliteti upravljanja i prema uvjetima rada u ovoj godini. To je prvi pokušaj rangiranja ustanova u hrvatskom zdravstvu prema kvaliteti upravljanja.

Nakon Specijalne bolnice za plućne bolesti Zagreb u Rockefellerovoj po kvaliteti upravljanja najbolje su ocijenjene Thalassotherapia Opatija i Opća županijska bolnica Pakrac. Po uvjetima rada na drugom mjestu je Opća bolnica Zadar, a trećem Psihijatrijska bolnica Vrapče.

Po kvaliteti upravljanja prema ocjenama lječnika prednjače manje i specijalne bolnice. Na prvih deset mjesta rang-liste kvalitete upravljanja nije se uspjela plasirati niti jedna velika klinička bolnica ili klinički bolnički centar. Najbolje plasirana velika bolnica je KBC Rijeka na 12. mjestu. Velike bolnice su nešto blje ocjenjene po uvjetima rada: KBC Zagreb je na 9. mjestu.

Rezultati istraživanja pokazuju da bolnički liječnici nisu zadovoljni niti kvalitetom upravljanja niti uvjetima rada u svojim bolnicama, a to su važni za odluku liječnika o odlasku iz hrvatskog javnog zdravstvenog sustava, istaknuo je predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić.

Anketirani liječnici kao ključne probleme s kojima se suočavaju navode premalo vremena za pacijenta (58%) i preveliko radno opterećenje, istovremeni rad na više radilišta, previše administrativnog posla, premalo vremena za edukaciju liječnika i loše upravljanje.

Sudjelovanje u anketi prihvatilo je 38 posto liječnika, što je voditelj projekta i član Izvršnog odbora Komore Ivan Raguž ocijenio visokim odzivom. Najavio je da će se istraživanje ponavljati svake druge godine na istim osobama ili uzorcima iz iste populacije.