Bečka Državna opera dočekala 2019. u novom sjaju

U prvoj fazi radova koja je trajala pet mjeseci obnovljen je vestibul, a u drugoj fazi, koja je trajala do polovice prosinca, obnovljeni su predvorje, strop i balkon. Restauracijski su radovi trajali 18 tisuća radnih sati, a troškovi obnove iznosili su 1,4 milijuna eura

269
Bečka Državna opera
O delikatnosti radova na restauraciji zgrade Državne opere u Beču svjedoči i činjenica da je restauratorskoj ekipi samo za miješanje adekvatnih boja trebalo deset dana (foto:Ashley Taylor)

U svibnju 2019. godine obilježava se 150. obljetnica postojanja bečke Državne opere. Tim povodom provedena je najveća obnova ovog raskošnog zdanja još od njegova ponovnog otvaranja 1955. godine.

Opera je bila prva veća zgrada na bečkom Ringstrasseu. Gradnju je naručio bečki “fond za proširenje grada”. Radovi su započeli 1861, a dovršeni su 1869. godine. Zgradu su projektirali arhitekti August Sicard von Sicardsburg i Eduard van der Nüll. Građena je u neorenesansnom stilu, a gradnju je vodio češki arhitekt i graditelj Josef Hlávka.

>>Revitalizacija kulturne baštine: Bez namjene svako je nasljeđe mrtvo

Cilj nove restauracije Državne opere bio je dovođenje unutrašnjeg izgleda zgrade u prvobitno stanje. Većina nastalih oštećenja izazvana je kondenzacijom, a na nekim su mjestima ona nastala i zbog neodgovornog ponašanja posjetitelja koji bi prilikom izlaska iz zgrade sa zidova odlomili pokoji “suvenir“. Cjelokupni je kolorit opere osim toga bio potamnio i trebalo mu je vratiti stari sjaj.

Trošak obnove – 1,4 milijuna eura

U prvoj fazi radova koja je trajala pet mjeseci obnovljen je vestibul, a u drugoj fazi, koja je trajala do polovice prosinca 2018. godine, obnovljeni su predvorje, strop i balkon. Restauracijski su radovi trajali 18 tisuća radnih sati, a troškovi obnove iznosili su 1,4 milijuna eura.

O delikatnosti radova na restauraciji zgrade Državne opere u Beču svjedoči i činjenica da je restauratorskoj ekipi samo za miješanje adekvatnih boja trebalo deset dana. Prilikom nanošenja svake pojedinačne probe moralo se naime čekati da se boja osuši kako bi originalna nijansa bila uistinu pogođena.

Restauratori su osim toga veliki dio prostora morali oslikavati iznad glave, pojedina mjesta s čak osam metara dugačkim kistom, pa je restauratorski tim veliki broj sati proveo na nogama. Luksuz slikanja u ležećem položaju imao je, kako u šali izjavljuju radnici, samo Michelangelo.

Prva obnova nakon Drugog svjetskog rata

Zgrada Državne opere prvi je put obnovljena nakon Drugog svjetskog rata. Naime, krajem rata, 12. ožujka 1945, opera je izgorjela nakon američkog bombardiranja. Prednji dio, koji je iz predostrožnosti bio zazidan, ostao je netaknut, uključujući i predvorje, s freskama Moritza von Schwinda, glavnim stubištem i čajanom. No, gledalište i pozornica su potpuno izgorjeli, kao gotovo cijeli dekor i rekviziti za više od 120 opera s oko 150.000 kostima. Državna opera bila je privremeno smještena u Theatre an der Wien i u Bečkom Volksoperu.

Rasprave o tome treba li obnoviti Operu u izvornom stanju ili ju treba srušiti i graditi novu trajale su dugo. Na kraju je 1946. ipak odlčeno da se Opera obnovi. Raspisan je natječaj, a prijedlozi su biliu rasponu od potpunog restrukturiranja gledališta do obnove u izvornom obliku. Prihvaćen je rad Ericha Boltensterna čiji je prijedlog bio sličan originalu s blagom modernizacijom u skladu s pedesetim godinama prošlog stoljeća. Da bi se postigla bolja akustičnost, glavni građevinski materijal bilo je drvo.

Smanjen je broj mjesta u parteru, a s četvrte galerije uklonjeni su izvorni stupovi. Pročelje, ulazni hol i predvorje obnovljeni su u izvornom stilu. Projekt restauracije vodili su Ernst Kolb (1948–1952) i Udo Illig (1953–1956).

Kako bi se obnova Državne opere ubrzala, pokrenuto je prikupljanje donacija. Prikupljene su mnoge privatne donacije, a Sovjeti, koji su bili izuzetno zainteresirani za obnovu, donirali su građevinski materijal. Bečki gradonačelnik postavio je širom Beča posude u koje su ljudi mogli donirati isključivo kovanice. Time je omogućeno da u obnovi zgrade Državne opere sudjeluju svi. ida mogu biti ponosni da su pridonijeli obnovi.

Obnova je konačno završena 1955. i zgrada je svečano otvorena 5. studenoga izvedbom opere Fidelio Ludwiga van Beethovena, a izvedbom je ravnao Karl Boehm.

Bečka Državna opera jedna je od najzaposlenijih opernih kuća u svijetu. Godišnje producira 50 do 60 opera i desetak baleta u više od 350  predstava.