Grad Zagreb traži investitora za Blok Badel, projekt vrijedan 750 mil. kuna

Unutar kompleksa nalazi se nekoliko zaštićenih spomenika industrijske arhitekture: upravna zgrada na Vlaškoj, zgrada rafinerije i pecare (kasnije skladišna), zgrada tvornice Gorica te tvornica kvasca (kasnije Badelova destilerija)

u 17:31 Zadnja izmjena: 23.04.2019 u 11:35
440
Blok Badel
Na međunarodnom arhitektonsko-urbanističkom natječaju 2012. najboljim je proglašen rad portugalskog studija Pablo Pita Architects (Izvor: DAZ)

Grad Zagreb raspisao je javni poziv za potencijalne investitore u realizaciji i razvoju projekta Blok Badel. Riječ je o prostoru u centru grada površine oko 30 tisuća četvornih metara omeđenom Vlaškom, Šubićevom, Martićevom i Derenčinovom ulicom. Očekivana vrijednost investicije je oko 750 milijuna kuna.

Od potencijalnih investitora traži se da ukupna vrijednost njihovih realiziranih projekata bude minimalno milijardu eura, iskustvo u obnovi i prenamjeni povijesnih ili zaštićenih objekata u posljednjih deset godina te iskustvo u realizaciji projekata javno-privatnog partnerstva minimalne vrijednosti 75 milijuna kuna.

Ponude u kojima se ne dostave dokazi o razvoju sličnih projekata u posljednjih deset godina te dokazi o projektima razvoja rezidencijalnih, uredskih, hotelskih i multifunkcionalnih objekata neće se razmatrati.

Natječaj za Blok Badel bit će otvoren mjesec dana, do 10. svibnja, a odabrani investitor trebao bi biti poznat početkom lipnja.

Blok Badel kao prepoznatljiv simbol grada

Cilj projekta je pretvoriti Blok Badel u prostor koji bi predstavljao identitet tog dijela grada i koji bi bio središte odvijanja značajnijih poslovnih, turističko-ugostiteljskih i kulturno-umjetničkih događanja, ali i mjesto za kvalitetan život stanovnika. To se namjerava postići naglašavanjem identiteta bloka zadržavajući postojeće raznolikosti visine uličnih građevina i postojeću urbanu matricu i tipologiju gradnje bez dijeljenja bloka novim ulicama. Namjera je, također, osigurati javne pješačke prolaze, otvorene i zatvorene, javne prostore u bloku i cjelovito uređenje partera i zelenih površina.

>>Kako će Zagreb postati pametan grad

>>Nove Sesvete: Umjesto Badela mogao bi niknuti mali grad

Natječajnim programom za projekt Blok Badel određeno je uže područje građevinskog zahvata površine oko dva hektara. U tom prostoru mješovite zone pretežito poslovne namjene moguće je planirati poslovne i stambene sadržaje, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada).

Okvirno je za poslovnu i stambenu namjenu predviđeno po 25-35 posto ukupne bruto građevinske površine dok je za trgovine predviđeno 20- 25 posto, za društvenu namjenu 10-15 posto, a za hotel 7 posto. Ostatak bi bio namijenjen ugostiteljskim i sličnim sadržajima.

Za realizaciju projekta nužno je donijeti Urbanistički plan uređenja bloka Vlaška – Šubićeva – Martićeva – Derenčinova. Tome bi trebala prethoditi javna rasprava, a nakon donošenja urbanističkog plana bit će poznati precizniji omjeri površina prema namjeni.

Planirana ukupna građevinska bruto površina u zoni užeg područja zahvata iznosi maksimalno 90.000 – 95.000 četvornih metara, u što su uključene i podzemne etaže: Maksimalna nadzemna površina iznosi približno 65.000 četvornih metara, uključujući površine prenamijenjenih prostora industrijske arhitekture.

Zapuštena industrijska baština

Unutar kompleksa nalazi se, naime, nekoliko zaštićenih spomenika industrijske arhitekture: upravna zgrada na Vlaškoj, zgrada rafinerije i pecare (kasnije skladište), proizvodna zgrada tvornice Gorica te tvornica kvasca (kasnije Badelova destilerija).

Tvornica je na tom prostoru izgrađena u 19. stoljeću. Franjo Pokorny pokrenuo je 1862. proizvodnju likera, a posao je 1867. nastavio Mijo Arko pod čijim se vodstvom tvornica proslavila. Njegov sin Vladimir Arko otkupio je 1917. susjedne parcele i angažirao arhitekta Ignjata Fischera koji je projektirao rafineriju, pecaru i tvornicu kvasca. Tako je stvoren kompleks koji danas znamo kao blok Badel (Virtualna šetnja blokom Badel).

>>Bivša Zagrepčanka jedna od najvećih investicija između dva svjetska rata

>>Industrijska baština: Strojarnica za popravak lokomotiva i vagona

>>Industrijska baština: Tvornica parnih kotlova i Prvomajska

Ignjat Fischer i tvornica kvasca

Najveća zgrada u cijelom bloku i njegov zaštitni znak (bila) je nekadašnja tvornica kvasca. Arhitekt Fischer projektirao je zgradu kao spregnutu betonsku konstrukciju s laganom fasadnom opnom i teškim krovom. Da bi dobio maksimalnu svjetlost, koristio je krovne prozore. Zbog nebrige i neodržavanja u posljednjih tridesetak godina – što je uobičajen model odnosa prema gradskim spomenicima industrijske baštine: Paromlinu, Gredelju, Zagrepčanki, Zagrebačkom velesajmu.. – krov na zgradi se 2011. urušio.

Nakon rušenja Paromlina članovi platforme 1postozagrad pokrenuli su inicijativu za sanaciju krovišta bivše tvornice kvasca.

“Od nadležnih je gradskih službi u više navrata, zadnji put u srpnju, zatraženo da se urušeni dio krovišta Badela preventivno sanira kako bi se spriječilo daljnje propadanje spomenika. Objekt je sada izložen atmosferilijama, što rapidno pospješuje njegovo propadanje. Činjenica je da Grad Zagreb, kao vlasnik objekta, dio kompleksa već godinama iznajmljuje u komercijalne svrhe i na tome ostvaruje profit, ali se pritom ništa ne ulaže u održavanje“, rekao je u kolovozu 2014. Saša Šimpraga, voditelj platforme 1postozagrad, u razgovoru za Jutarnji list.

Što bi trebalo ostati

Odluka o realizaciji bloka Badel predviđa očuvanje i sanaciju postojećeg  građevnog  korpusa, volumena i konstruktivnih elemenata zgrade tvornice kvasca prema izvornom odnosno postojećem stanju, uz prethodnu analizu stanja konstrukcije i detaljan arhitektonski snimak postojećeg  stanja, restituciju oblikovnih karakteristika pročelja i krovišta, te rekonstrukciju  unutar postojećeg gabarita u funkciji prilagodbe prostora novoj namjeni.

Za zgradu rafinerije i pecare te tvorničku zgradu Gorice predviđena je mogućnost djelomičnog uklanjanja uz obvezu očuvanja i obnove prema izvornim nacrtima karakterističnog klasicistički oblikovanog dijela sjevernog pročelja zgrade skladišta, odnosno  jugoistočnog pročelja zgrade tvornice Gorica, te uklapanje u novu građevinsku strukturu kao  element industrijske arheologije. Obveza je i očuvati reklamu Gorica na zgradi.

Jedina uređena zgrada u sklopu tvorničkog kompleksa je upravna zgrada na Vlaškoj ulici u kojoj je smještena uprava tvrtke Badel 1862 d.d. Zgrada bi se sanirala bez promjene volumena, graditeljskih i oblikovnih karakteristika građevine.

Ostale pogonske, prateće i pomoćne zgrade bi se uklonile kako bi se omogućila nova gradnja i uređenje prostora. Za podrumske prostore ostaje mogućnost da se uklope u novoizgrađenu strukturu ili uklone uz očuvanje karakterističnih izvornih elemenata.

Portugalski arhitekti pobijedili na natječaju 2012.

Grad Zagreb je poziv investitorima za sudjelovanje u projektu Blok Badel raspisao u jesen 2014. godine, no ubrzo nakon raspisivanja gradonačelnik Milan Bandić uhićen, a upravljanje gradom preuzela je njegova zamjenica Sandra Švaljek. Kako je u Zagrebu odluku o velikim projektima nemoguće donijeti bez Milana Bandića, natječaj je propao.

Nešto ranije, 2012. godine, proveden je međunarodni urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje Bloka Badel na koji su pristigla 242 rada iz 49 zemalja. Dodijeljene su tri nagrade, uz dva jednakopravna otkupa, a jednoglasnom odlukom žirija najboljim je proglašen rad portugalskog studija Pablo Pita Architects.

Na prostoru Badela portugalski arhitekti zamislili su kulturne sadržaje, s parkom ispred tvornice u kojem bi građani mogli gledati veliku skulpturu ili predstavu na otvorenom. Tada je oko 13 posto prostora bilo predviđeno za javne i društvene sadržaje, oko 49 posto za stambene, poslovne i uslužne sadržaje, a 38 posto prostora za prometne i parkirno-garažne površine.

U zgradi bivše tvornice smjestio bi se hotel s luksuznim apartmanima i penthouseima. U dvije nove višekatnice na Martićevoj i Šubićevoj bili bi stanovi (24%), uredi (32%), trgovine (22%), manji hotel (7%) i prostori namijenjeni kulturi (15%).

“Riječ je o tradicionalnom bloku karakterističnom za europske gradove, a lokacija na kojoj se nalazi ima jaku potrebu za ikoničkom arhitekturom“, istaknuli su portugalski arhitekti.

Iz Gradskog poglavarstva poručuju kako će se prvonagrađeni rad u urbanističkom smislu poštivati u najvećoj mogućoj mjeri, u skladu s utvrđenim urbanim pravilima.

Grad u gradu

Javni poziv investitorima zainteresiranim za projekt Blok Badel drugi je javni poziv potencijalnim investitorima koji je grad Zagreb u posljednja dva mjeseca raspisao za velike investicijske projekte. U veljači je raspisan natječaj za potencijalne investitore u projektu “Grad u Gradu” kojem je cilj preobrazba prostora između rijeke Save, Avenije Većeslava Holjevca, Avenije Dubrovnik i Ulice Radoslava Cimermana. Prostor površine 110 hektara (1,1 milijuna četvornih metara) na kojem se nalaze Zagrebački velesajam, Hipodrom i igralište koje koristi nogometni klub Lokomotiva trebao bi se transformirati u “novo inovativno gradsko područje, mješovitih i raznovrsnih komplementarnih namjena. Minimalna vrijednost investicije procijenjena je na pola milijarde eura.

>>Grad Zagreb traži investitora za projekt vrijedan 500 mil. eura

Javni poziv za potencijalne investitore u projektu Grad u gradu bio je otvoren samo 15 dana, a memorandum o suradnji već je potpisan s tvrtkom Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je investitor u projektu Beograd na vodi.

Javni poziv za Blok Badel, projekt čija je vrijednost procijenjena na pet puta manju vrijednost (750 milijuna kuna ili 100 milijuna eura), bit će otvoren mjesec dana i u gradu očekuju se da će se na njega javiti veći broj potencijalnih investitora.