Industrijska baština: Drugi život Tvornice Rikard Benčić

U obnovu prema projektu arhitekta Dinka Peračića Grad Rijeka je uložio 7,5 milijuna kuna, a prostor je doživio minimalne intervencije – autentičnima su zadržani primjerice podovi, stropovi, stupovi...

641
Rikard Benčić

Nakon šest mjeseci intenzivnih radova, riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u petak 22. rujna retrospektivnom izložbom hrvatskog performera Tomislava Gotovca započeo je novi život u prostoru nekadašnje tvornice Rikard Benčić. Muzej u novim prostorima zauzima dio prizemlja i prvog kata jednog krila takozvane H zgrade i prostire se na 1.550 četvornih metara. U obnovu prema projektu arhitekta Dinka Peračića (Platforma 9,81) Grad Rijeka je uložio 7,5 milijuna kuna, a prostor je doživio minimalne intervencije – autentičnima su zadržani primjerice podovi, stropovi, stupovi…

Unatoč skepsi i mišljenju da institucije moraju biti skupe, pokazali smo da nove prostore Muzeja moderne i suvremene umjetnosti možemo urediti i s relativno malo sredstava“, kazao je Slaven Tolj, ravnatelj Muzeja.

Nada se kako će, sada kada je jasno da nije neizvedivo, primjer MMSU-a slijediti i druge institucije te da će Rijeka u funkciju staviti i primjerice prostore tvornice Torpedo, Harteru, brojna lučka skladišta….

U sljedećoj fazi uređenja H zgrade, MMSU bi se trebao proširiti na drugi kat i  tavan o čemu Grad pregovara sa riječkim PIK-om, trenutačnim vlasnikom.

Počeci današnjeg MMSU-a sežu u 1949. kada je tadašnja Galerija likovnih umjetnosti bila smještena u Guvernerovoj palači. Nakon sedam godina, 1956., riječka Moderna galerija, a kasnije Muzej moderne i suvremene umjetnosti, seli se u prostor od 500 četvornih metara na Dolcu. Taj unajmljeni galerijski prostor na zadnjem katu sveučilišne knjižnice pokazao se neadekvatnim za široko postavljeno programsko djelovanje MMSU-a pa se krenulo u potragu za novim, primjerenijim smještajem.

Od industrije šećera do muzeja

Najprije je još 2001. raspisan natječaja za idejno arhitektonsko rješenje prenamjene T-građevine u kompleksu bivše tvornice Benčić. Odabrana su dva, ali novac za realizaciju nije pronađen.

Tvornica parnih kotlova i Prvomajska

Strojarnica za popravak lokomotiva i vagonaa 

Stoga je, kako kaže ravnatelj Tolj, odabrana nova strategija temeljena na izravnim i minimalnim intervencijama. Metode i sredstava razvijeni i oprobani na nezavisnoj kulturnoj sceni sada se koriste za javnu instituciju, prostor se dovodi u funkciju umjesto da ostaje u trajnom stanju čekanja.

Rekonstrukcija H zgrade za potrebe Muzeja dio je projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Do kraja godine trebalo bi početi i uređenje Upravne zgrade Šećerane, u kojoj će biti smješten Muzej grada Rijeke, a slijedit će radovi u T-objektu u kojem će biti smještena Gradska knjižnica Rijeka te Ciglenoj zgradi u kojoj će biti dječja kuća. Novac za adaptacije, ukupno 131 milijun kuna, osiguran je iz fondova Europske unije.

Bivša Zagrepčanka jedna od najvećih investicija između dva svjetska rata

Zaštićeni industrijski kompleks Benčić u centru Rijeke izgrađen je kao rafinerija šećera, no polovicom 19. stoljeća na tom prostoru počinje proizvodnja duhana. Paviljoni su međusobno bili spojeni aneksom i tvorili tlocrtni oblik slova H, odakle dolazi naziv glavnog objekta. Tvornica prestaje s radom tijekom Drugoga svjetskog rata, a od 1945. do 1995. godine, u kompleksu je djelovala Tvornica motora i traktora Rikard Benčić.

Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 25. rujna 2017. (br. 3997) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.

Preuzmite prilog Tlocrt i integralnu verziju teksta.