Energetska obnova javnih zgrada: Osigurano 380 mil. kn iz EU fondova

Projektni prijedlozi mogu se podnijeti od 15. siječnja iduće godine. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova projekta je 80 tisuća kuna, a najviši 40 milijuna kuna.

126
Energetska obnova javnih zgrada
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga ‘Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora’. U okviru Poziva osigurano je 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u slučaju iskorištenja sredstava postoji mogućnost povećanja alokacije. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova projekta je 80 tisuća kuna, a najviši 40 milijuna kuna.

Projektni prijedlozi mogu se podnijeti od 15. siječnja iduće godine (prvotni rok pomaknut je s 2. siječnja na 15. siječnja), a trajni poziv otvoren je do iskorištenja raspoloživih financijskih sredstava – najkasnije do 31. prosinca 2020. godine.

Svrha projekta je smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora. Prema pravilima natječaja riječ je o zgradama u kojima društvene djelatnosti obavljaju tijela državne vlasti i državne uprave, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, vjerske zajednice i udruge. Navedene institucije su ujedno, prema pravilima natječaja, i prihvatljivi prijavitelji.

Društvenim djelatnostima na koje se poziv odnosi su odgoj i obrazovanje, znanost, zdravstvo i socijalna skrb, kazališna djelatnost, audiovizualne djelatnosti, knjižnična djelatnost, arhivsko-muzejska djelatnost, upravno-administrativna djelatnost, pravosuđe, sport, stanovanje zajednica, vatrogastvo, zaštita i spašavanje te humanitarne djelatnosti.

Integralna obnova

Glavni uvjet da bespovratna sredstva budu odobrena je da zgrada nakon obnove bude  minimalno 50 posto energetski efikasnija. Da bi se to postiglo, zgrada mora biti integralno obnovljena, što znači da nije dovoljno obnoviti samo ovojnicu zgrade, fasadu i prozore, nego i sustav grijanja, krovišta i sve ostalo što utječe na potrošnju energije i pripremu tople vode.

>>Energetskom obnovom 11 javnih objekata do uštede od 30 mil. kuna godišnje

S obzirom na to da se sredstva dodjeljuju bespovratno, postupak prijave je relativno složen, odnosno zahtijeva opsežnu dokumentaciju. Kako bi postupak povlačenje sredstava bio što učinkovitiji, početkom 2015. pokrenut je pilot projekt na kojem se učilo kako najefikasnije pripremiti dokumentaciju. Pokazalo se da detaljne upute koje je izdalo Ministarstvo nisu bile dovoljne pa je u proces uključen Fond za zaštitu okoliša kao tehnička pomoć u pripremi dokumentacije. Time je uspješnost projekata povećana na čak 98 posto.

Zahvaljujući iskustvima iz pilot projekta i u ovom „velikom” pozivu očekuje se visoka stopa uspješnosti, najavljuju u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, bez obzira na složenost prijavnog postupka.

U slučaju da sredstva budu odobrena, prati se cijeli postupak do završnog obračuna kako bi se potvrdilo da su sredstva namjenski utrošena. Popis potrebnih dokumenata dostupan je na stranicama Ministarstva.

Osim podrške Fonda za energetsku učinkovitost u pripremi dokumentacije, Ministarstvo će za potencijalne prijavitelje organizirati i niz informativnih radionica.

U projektima energetske obnove zgrada Hrvatskoj je preko EU fondova do 2020. na raspolaganju 2,3 milijarde kuna. Na kraju 2017. ugovoreni su poslovi koji pokrivaju 1,1 milijardu raspoloživih sredstava. Svi projekti moraju biti realizirani do 2020. Za manje zahtjevne objekte potrebno je oko godinu dana, a za obnovu bolnica i drugih zahtjevnijih objekata do dvije i pol godine.

Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 15. prosinca 2017. (br. 4009/4010) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.