Oporavak europskog gospodarstva potaknuo je rast građevinskih aktivnosti. U 2016. građevinska proizvodnja povećana je 2,5 posto, što je 0,5 postonih poena više ne više nego što se očekivalo pola godine ranije, navodi u svom izvješću Euroconstruct, europska istraživaćka mreža specijalizirana za analize i prognoze u građevinskom sektoru. Hrvatska nije pokrivena redovnim izvješćima, ali podaci su dostupni kroz partnersku mrežu.
Očekuje se da će ove godine obujam građevinskih radova porasti 2,9 posto, a u 2018. godini 2,4 posto. Zahvaljujući snažnijem gospodarskom rastu od očekivanog, poboljšanju povjerenja potrošača i labavoj monetarnoj politici, potražnja za građevinskim uslugama u Europi raste snažnije nego što se očekivalo. To će rezultirati jačanjem gradnje za 8 posto u razdoblju od 2016. do 2018.
Izgradnja novih stanova povećana je lani za 8,8 posto, dok se ove godine očekuje rast od 6,8 posto. Značajno usporavanje uslijedit će 2018. i 2019. Obnova i održavanje stanova rastu po stabilnoj stopi od oko 1,5 posto godišnje. To će biti prvi sektor u kojem će aktivnost dostići i premašiti pretkriznu razinu, i to već ove godine.
Rast koče uvjeti finaciranja i situacija u javnim financijama
Ne-stambena gradnja u sljedećim će godinama rasti umjereno: u ovoj godini 2,3 posto, sljedeće godine 1,8 posto te 1,2 posto u 2019. Pravi je oporavak gradnje novih objekata počeo kasnije nego u ostalim sektorima – tek prošle godine. U prošloj je godini zabilježen rast od 2,5 posto, za ovu je godinu predviđen rast od 2,8 posto, dok će u 2018. i 2019. on biti manje dinamičan – 1,9 i 1,0 posto.
Stope rasta su jako skromne s obzirom na razmjere gubitaka tijekom krize. Unatoč pozitivnom poticaju koji dolazi od rasta potražnje i relativno visokih korporativnih dobiti, ekspanziju u sektoru još uvijek u mnogim zemljama koče uvjeti financiranja i situacija u javnim financijama.
Podsektori u kojima javno financiranje igra važnu ulogu, poput gradnje obrazovnih građevina, zaostaju za drugim sektorima s prosječnom stopom rasta u razdoblju od 2017. do 2019. od jedan do 1,4 posto.
Zanimljivo je da se najviša stopa rasta od tri posto u nadolazećim godinama predviđa u sektoru koji također podrazumijeva veliki javni angažman – gradnji zdravstvenih ustanova.
Podsektori u kojima gradnju uglavnom financiraju privatni investitori rast će u nadolazećim godinama po prosječnoj stopi od dva posto godišnje. Obnova i održavanje, s druge strane, oporavit će se po stopi od 1,5 posto svake godine.
Lagani oporavak gradnje infrastrukture
Gradnja infrastrukture, nakon lanjskog pada od 1,8 posto, u 2017. trebala bi zabilježiti rast od dva posto, te po 3,6 posto i u 2018. i 2019. U regiji Zapadne Europe stope rasta će biti niže nego u cijeloj Euroconstruct regiji. U zemljama Srednje i Istočne Europe očekuje se snažniji rast (u prosjeku za 10 posto godišnje), ponajprije zahvaljujući novoj rundi financiranja iz strukturnih fondova Europske unije.
Ubrzanje rasta u 2018. i 2019. godini u usporedbi s tekućom godinom dogodit će se uglavnom zahvaljujući rastu u Španjolskoj i Velikoj Britaniji. U sljedeće će tri godine najdinamičniji sektor biti cestogradnja koja će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 5 posto.
Rast u dijelu gradnje infrastrukture olakšat će stanje infrastrukturne mreže, nacionalni i regionalni EU fondovi, gospodarski rast i ciljevi povezani sa zaštitom okoliša.
Snažniji rast u sektoru gradnje infrastrukture također koče proračunske neravnoteže u mnogim zemljama kao i općeniti uvjeti financiranja.
Tekst je objavljen u Privrednom vjesniku od 28. kolovoza 2017. (br. 3993) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.
