Godina isporuke na Banovini: Dvije godine nakon potresa obnovljeno 6 kuća

Državni tajnik je zadovoljan: "Za dvije godine posao će biti završen". Ministar baš i nije: "Otvaramo dvadesetak gradilišta mjesečno. Kada dođemo do sto, tada ćemo moći biti zadovoljni"

75
uplate financijske pomoći

U 6 sati i 28 minuta 28. prosinca 2020. Banovinu je pogodio potres magnitude 5,2 po Richteru, prvi u nizu. Ubrzo je uslijediojoš jedan jači potres magnitude 5,0 po Richteru. Dan kasnije, u 12:19,  područje Banovine pogodio je i treći razorni potres magnitude 6,2 po Richteru s epicentrom 5 kilometara jugozapadno od Petrinje. Poginulo je sedam osoba: pet u Majskim Poljanama te po jedna u Žažini i Petrinji. Ozlijeđeno je 28 osoba.

Materijalna šteta zabilježena je na području triju županija – Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj – a Svjetska banka procijenila je nastalu štetu na 5,5 milijardi eura.

Većina materijalne štete zabilježena je na području Sisačko-moslavačke županije, osobito na području Petrinje i Siska. Uglavnom je bila riječ o napuknutim zidovima, otpaloj fasadi, žbuki te srušenim dimnjacim, no mnoge kuće postale su neprikladne i opasne za život.

Prema podacima Stožera civilne zaštite na području triju županija prijavljena je šteta na oko 40 tisuća objekata, od čega je oko 5 tisuća označeno kao privremeno neupotrebljivo. građani su predali zahtjeve za obnovu ili rušenje za tek četvrtinu ukupno oštećenih objekata, njih 9568. 9. Oko 450 objekata na području Banovine je srušeno jer su nakon potresa predstavljali opasnost.

Europska komisija dodijelila je Hrvatskoj 319 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu javne infrastrukture i zgrada oštećenih u potresu na tom području.

Dvije godine nakon potresa obnovljeno je šest obiteljskih kuća. Planirana je gradnja dvadesetak zamjenskih višestambenih zgrada. Trenutačno ih se gradi 16 – u Petrinji, Glini, Topuskom i Gvozdu. Mnogi strdalnici su još uvijek u kontejnerskom naselju ili u privremenom smještaju u dvorištima oštećenih kuća.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek zadovoljan je dosadašnjim učinkom: “Devet kuča je u visokoj fazi gotovosti. Za dvije godine ćemo s ovim poslom biti gotovi”.

Hanžek ističe kako svakodnevno riješavaju probleme s kontejnerima: “U ovoj godini više od 1100 ljudi prestalo je živjeti u kontejnerima. Za dvije godine će taj problem apsolutno biti riješen.”

Za razliku od državnog tajnika, ministar graditeljstva Ivan Paladina nije zadovoljan tempom obnove. Ministarstvo je donijelo tristo odluka o gradnji zamjenskih obiteljskih kuća i devetstoodluka o konstrukcijskoj obnovi. Ministar kaže da je obrađeno 40  posto zahtjeva za obnovu.

“Trenutno imamo 220 aktivnih gradilišta, 120 gradilišta u finalnoj fazi nabave koje trebaju početi s gradnjom. Provedbena tijela za gradnju i obnovu otvaraju dvadesetak gradilišta mjesečno. To ni približno nije dovoljno. Kada dođemo do sto gradilišta mjesečno, tada ćemo moći biti zadovoljni”, rekao je ministar Paladina.

Obnova se pretvorila u administrativnu kaljužu, kaže gredonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček: “Očito je da Ured za obnovu nije u stanju  otvoriti gradilišta, barem ne ona koja bismo voljeli vidjeti. Želimo da oni koji su odgovorni za obnovu preuzmu odgovornost”.

“Ako je za dvije godine obnovljeno samo šest kuća, to je sramota”, dodala je dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić.

Gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes pozvala je pak pripadnike mlađe generacije da krenu u samoobnovu, “da iskoriste opciju samoobnove uz predujam”. “To je mjera koja će ubrzati obnovu budući da kroz organiziranu obnovu koja ide preko države moraju biti zadovoljena određena pravila, uključujući javnu nabavu. Kod samoobnove građani sami biraju izvođače, a dobivaju predujam”, tumači Komes te dodaje kako nije vrijeme za tražanje krivaca, već za uklanjanje administrativnih zapreka.