Ključ prodaje nekretnina – mikrolokacija i kvaliteta

Za najbolje zgrade u Zagrebu postoje liste čekanja, a potražnju prije svega generiraju brzorastuće marketinške i internetske tvrtke

149
poslovni prostori

Tržište domaćih uredskih prostora preživjelo je najgore vrijeme krize. Tako je stopa nepopunjenosti u zadnjih šest mjeseci drastično smanjena, dok slobodnih prostora još ima na rubu grada. Osim toga, kako je kazano na Konferenciji o tržištu nekretnina, popunjeni su i uredi koji su niz godina bili neiznajmljeni.

“Tražite li danas u zagrebačkom central business districtu, dakle u zoni Radnička-Vukovarska, kvalitetne spojene urede površine 1500 ili 2000 četvornih metara, nećete ih moći naći. To se prije godinu dana nije moglo dogoditi”, ističe Patrick Franolić, direktor Spiller Farmera, napominjući kako za najbolje zgrade postoje čak i liste čekanja. Potražnju prije svega generiraju brzorastuće marketinške i internetske tvrtke.

Aktualne su adaptacije

Investitori su se, umjesto razvoju projekata, okrenuli konverziji objekata građenih sredinom prošlog stoljeća. Primjer je bivša tekstilna tvornica na zagrebačkoj  Trešnjevci iz koje nastaje moderan poslovni kompleks – Fabrika.

“Novi prostori najmoprimcima će biti predani 1. srpnja, a u cijelosti su iznajmljeni po tržišnim  cijenama”, kaže Franolić koji očekuje kako će do kraja sljedeće godine biti adaptirana i zgrada Ine u zagrebačkoj Šubićevoj ulici, sada u vlasništvu jedne financijske  institucije.

Osim toga, na Trgu žrtava fašizma završava se obnova zgrade koja bi trebala postati hotel, a prve bi goste trebao primiti i novi hotel u Ilici, na prostoru bivše garaže.

Među novim projektima Franolić ističe namjere Stipić Grupe da na mjestu nekadašnjeg sjedišta Zagrebačke banke u Paromlinskoj ulici izgradi višenamjenski objekt  –  hotel, uredske prostore i trgovački centar. Aktualiziraju se i projekti u Savskoj ulici.

Investitori, oprez!

Iako se tržište uglavnom oporavilo, a stopa nepopunjenosti se smanjila, broj raspoloživih uredskih prostora u zadnje se vrijeme nije povećao.

“Investitorima savjetujemo oprez. Veće stope nepopunjenosti imaju uredske zgrade, uglavnom starije od 15 godina, koje ne zadovoljavaju osnovne zahtjeve zakupoprimaca”, ističe on dodajući kako je takvim i starijim zgradama nužna adaptacija. Prilike za adaptaciju vidi i u zgradama u blizini centra grada jer upravo je mikrolokacija, a ne kvaliteta za neke zgrade, do sada, bila prepreka iznajmljivanju.

I rente pokazuju da je kriza završila.

“Vrhunac je bio u razdoblju od 2006. do 2009. kada su novozavršene zgrade dolazile na tržište uz najam od 16 do 17 eura po četvornom metru. Cijene su pale u razdoblju  2010.-2011. kada su istekli ugovori velikih najmoprimaca”, kaže on.

Sada se bilježi rast cijena, ali kratkoročno se ne očekuje veća volatilnost. “Prosječna renta za vrhunske urede površine 5000 ili 6000 kvadrata kreće se u rasponu od 12 do 14 eura ovisno o lokaciji, a neki postižu cijenu i do 16 eura”, pojašnjava on.

“Stranim su kompanijama takve razine cijena niske u usporedbi s regijom. Želite li unajmiti ured u Beogradu za 12 eura, bit ćete smješteni u Zemunu”, pojašnjava Franolić.

Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 22. svibnja 2017. (br. 3979) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.

Preuzmite prilog Tlocrt i integralnu verziju teksta.