Od pokretanja najvećeg ruskog suvremenog građevinskog programa 2011. Moskva je udvostručila svoj teritorij. Kako bi se iskoristio puni potencijal brzorastućeg gradskog područja od 19,5 milijuna ljudi, gradsko poglavarstvo veliku pažnju posvećuje infrastrukturi kao jednom od ključnih stupova urbanog razvoja. Fokus je na projektima koji stvaraju životne i udobne gradske prostore kako za građane tako i za turiste.
Za razvoj projekta u prvih pet godina Moskva je dobila posebno priznanje za dokazivanje strateške opredijeljenosti i ambicije Međunarodne udruge javnog prijevoza (UITP). U tom razdoblju razvijeno je 50 milijuna četvornih metara nekretnina, izgrađeno je 370 objekata socijalne infrastrukture, a metro je proširen za 30 posto: dobio je više od 100 kilometara novih linija i 55 novih postaja.
Inovativna financijska rješenja, nužna kako bi se projekt mogao razvijati bez zaduživanja grada, omogućila su višak u gradskom proračunu koji omogućava da se Moskva angažira kao donator drugim ruskim regijama.
Predstavnici Inicijative za globalnu infrastrukturu nedavno su posjetili Moskvu kako bi proučili koje su inovacije i tehnologije omogućile ostvarenje tako velikih projekata u tako kratkom roku te kako se ruska iskustva mogu prenijeti na druge gradove i projekte. Domaćini su im bili gradsko poglavarstvo i tvrtka Mosinzhproekt koja se bavi inženjeringom, građevinarstvom i upravljanjem projektima.
Inicijativu je pokrenula konzultantska kuća McKinsey okupivši vodeće svjetske stručnjaka za infrastrukturne i kapitalne projekte u potrazi za što boljim infrastrukturnim rješenjima i načinima da se iz postojećih resursa dobije što više.
Uključivanje građana u planiranje velikih projekata
Veliki urbani infrastrukturni projekti značajan su izdatak za porezne obveznike, a često izazivaju i velike poremećaje u svakodnevnom životu. Podrška građana bitna je za njihov uspjeh i zahtijeva osmišljen program kroz koji će se građani angažirati u planiranju takvih projekata. U Moskvi se to čini kroz aplikaciju Aktivni građanin, portal za online referendume o temama primjerenim za demokratsko odlučivanje.
Putem ove platforme do danas je gotovo dva milijuna građana dalo više od 90 milijuna glasova o više od 3000 pitanja. Svrha platforme je povećati mogućnosti za angažman i sudjelovanje građana u velikim investicijskim projektima. No preko nje građani mogu iznijeti mišljenje i o svakodnevnim pitanjima, poput uvođenja novih autobusnih linija, uređenja parkova ili naziva novih postaja metroa. Aktivnostima na sustavu građani prikupljaju bodove koje mogu mijenjati za brendirane suvenire ili karte za gradska kazališta i muzeje.
Naš grad je pak sustav preko kojeg Moskovljani mogu izravno komunicirati s moskovskom vladom o aktualnim gradskim problemima te komentirati službenike i komunalne usluge. Na ovim stranicama može se prijaviti nedostatak košarica za smeće, oštećenja na gradskim ulicama, smeće na ulicama… Sustav ima više od milijun korisnika, a zahvaljujući njemu riješeno je gotovo 1,8 milijuna gradskih problema.
Veliki infrastrukturni gradski projekti ne mogu se provesti bez poremećaja u svakodnevnom životu. I dok građani mogu prihvatiti poremećaje kao nužnost za bolji uspjeh investicije, jednaku pozornost treba posvetiti upravljanju troškovima koji iz takvih poremećaja proizlaze. Na primjer, MyStreets, projekt nadogradnje i obnove urbanog središta Moskve kroz rekonstrukciju ulica i fasada bio je velika smetnja mnogim građanima i putnicima. No brzom i efikasnom provedbom projekta poremećaj je sveden na najmanju moguću mjeru.
Investicije utehnologiju
Cjelovita vizija urbane transformacije Moskve omogućila je ulaganje u tehnologiju koja će građanima pružati podršku na temelju novouređene infrastrukture. Jedan od prvih projekata bio je uspostavljanje sustava za središnje upravljanje prometom koji nadzire kretanja i prometnu situaciju u gradu s više od 2000 prometnih i 160.000 CCTV (closed-circuit television camera) postavljenih diljem grada.
Prikupljeni podaci o trenutačnim uvjetima i poznavanje planiranih aktivnosti omogućuju preusmjeravanje prometa u stvarnom vremenu kroz dinamičku gradsku prometnu signalizaciju. Sustav je također omogućio uočavanje i analizu trajnih promjena protoka prometa koje mogu dodatno olakšati poremećaje nastale provedbom velikih građevinskih projekata.
Na moskovskim ulicama, u parkovima i pješačkim zonama postavljene su mnogobrojne točke za besplatan bežični pristup internetu. Samo unutar Vrtnog prstena i u parkovima ih je više od 2000. Internetu se može pristupiti i iz javnog prijevoza. Mreža pokriva metro, Moskovski središnji krug, Aeroexpressove vlakove do zračnih luka, autobuse, tramvaje i trolejbuse, tako da nema potrebe za ponovnim autoriziranjem nakon promjene prijevoznog sredstva.
Moskva je prva pokrenula internetsku stranicu sa 222 dostupne usluge, preko koje građani mogu platiti razne pristojbe, prometne karte, komunalne usluge…
Od 2011. dostupan je i sustav za analizu medicinskih informacija pomoću kojeg se može locirati najbliži medicinski centar, dogovoriti posjet liječniku ili dobiti dokumentacija o bolovanju. Sustav je od pokretanja smanjio redove u bolnicama 2,5 puta. Svakog dana preko njega prođe pola milijuna transakcija, a tjedno oko 700.0000 ljudi dogovori liječničke preglede. U planu je integriranje sustava s ambulantama i školama.
Revitalizacija napuštenih industrijskih područja
Ključan razlog zbog kojeg je Moskovski središnji krug, novi sustav lake željeznice integriran u moskovski metro, dovršen u rekordnom četverogodišnjem razdoblju, bio je preusmjeravanje postojećeg prometa kako bi se omogućilo postavljanje moderne tehnologije na postojeće željezničke pravce.
Čak 31 nova stanica Središnjeg kruga revitalizirat će napuštena industrijska područja kad se u sljedećoj fazi razvoja grada izgradi više od 300.000 kvadrata hotela, 250.000 četvornih metara trgovina te više od 200.000 kvadrata uredskih prostora. To će gradskom okrugu koji je donedavno imao vrlo lošu infrastrukturu omogućiti razvoj u istom ritmu kao ostatku grada.
Javno-privatno partnerstvo za bolje usluge
Kako bi upravljali javnim troškovima i investicijama koje rezultiraju infrastrukturom svjetske klase, lokalna uprava treba pristup dodatnim financijskim alatima. Na temelju strukture koju je omogućila federalna regulativa, MCC je primjer razvoja javno-privatnog partnerstva. Pruge i zemljište u vlasništvu su Moskovske podzemne željeznice, dok su željeznička vozila u dugoročnom podnajmu Ruskih željeznica.
Inovacija je da je Moskovski metro dao licenciju za upravljanje pojedinim postajama privatnim investitorima. Iako će sve stanice poslovati po istim ugovorima, privatni investitori preuzet će na sebe troškove gradnje stanice, operativni rizik i nagrade.
Osim što im služe kao otvoreni javni prostori, Moskovljani žele u svojim parkovima zabavu i razne usluge. Mnogi moderni parkovi nude arhitektonske posebnosti, vidikovce, društvene, obrazovne i umjetničke prostore za sve uzraste.
Kada je Zaryadye, elitno područje blizu Kremlja, pretvoreno u park, međunarodni natječaj rezultirao je sa 10 hektara gustog multifunkcionalnog prostora na kojem se nalaze dvije koncertne dvorane, restorani, garaža, zabavni kompleks i Centar za biološko obrazovanje. Svi objekti su kamuflirani u prirodni krajolik koji predstavlja ekološku raznolikost Rusije.
Nema pretjerivanja s inovacijama
Moskovski planeri i graditelji nisu zazirali od tehnoloških inovacija. Moskovski središnji krug koristio je bešavne tračnice kako bi stvorio glatkiji i tiši sustav. Retro dizajn stadiona Lužniki potpuno je modeliran uz pomoć BIM-a (building information management), što je omogućilo otkrivanje više od 100.000 potencijalnih konfliktnih točaka zbog kojih je projekt mogao kasniti.
No projektni timovi bili su oprezni i nisu forsirali s inovacijama tamo gdje su one mogle stvoriti nepotrebne r izike i komplikacije. Umjesto toga, veliki projektni portfelj izveli su kombinirajući inovacije s kvalitetnim i pouzdanim tradicionalnim metodama.
Tekst je objavljen u Privrednom vjesniku od 23. srpnja 2018. (br. 4039/4040) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.
