Obujam građevinskih radova raste deveti mjesec za redom

Hrvatska je u veljači nastavila bilježiti snažnije godišnje stope rasta obujma građevinskih radova u odnosu na prosjek EU. Štoviše, prema podacima Eurostata u veljači je u državama članicama EU obujam građevinskih radova u prosjeku pao za 5,4%

80
obujam građevinskih radova
[foto: Točka na i Media]

Prema podacima DZS-a za veljaču obujam građevinskih radova zabilježio je godišnju stopu rasta od 3,8 posto (kalendarski prilagođeni indeksi) nastavivši trend godišnjeg rasta deveti mjesec zaredom. Nastavku godišnjih stopa rasta obujma građevinskih radova pridonio pozitivan je doprinos kod izgradnje zgrada (3,9%) i kod izgradnje ostalih građevina (3,9%). U prva dva mjeseca 2021. prema izvornim indeksima, u odnosu na isto razdoblje 2020. obujam građevinskih radova viši je za 2,6 posto, navode analitičari RBA u svojoj analizi.

Usporedno, Hrvatska je u veljači nastavila bilježiti snažnije godišnje stope rasta obujma građevinskih radova u odnosu na prosjek EU. Štoviše, prema podacima Eurostata (kalendarski prilagođeni indeksi), u veljači je u državama članicama EU (EU27) obujam građevinskih radova u prosjeku zabilježio pad od 5,4 posto.

Uz Hrvatsku, rast obujma građevinskih radova na godišnjoj razini bilježe Rumunjska (1,6%), Austrija (3,6%) i Italija (3,5%), dok je u ostalim zemljama u veljači zabilježen pad.

Nadalje, u veljači je izdano 820 odobrenja za građenje što u odnosu na siječanj predstavlja rast za 7 posto dok je u odnosu na isti mjesec 2019. ostvaren rast od 3,8 pposto. Od toga, 675 dozvola odnosi se na gradnju zgrada (5,6% u odnosu na veljaču 2020.), dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.

U nastavku godine, prema očekivanjima analitičara RBA koja uključuju početak oporavka u drugoj polovici godine, građevinski sektor će biti jedan od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 neće imati značajniji negativan utjecaj.

Uz rast odobrenja za građenje, pozitivan doprinos građevinskom sektoru doći će od investicija u privatnom i javnom sektoru. Pri tome će veliki infrastrukturni projekti najvećim dijelom biti financirani europskim novcem, a neophodna je i obnova potresom pogođenih područja.

Nastavljaju se i povoljna kretanja u segmentu stanogradnje, gdje je dio potražnje osim niskim kamatnim stopama podržan nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) te nužnom obnovom potresom pogođenih područja.

>>U Jurandvoru na Krku počela gradnja POS-ovih stanova

>>DZS: U siječnju i veljači izdano devet posto više građevinskih dozvola nego u isto vrijeme lani

n