Nakon četiri mjeseca preknut je negativan trend u broju izdanih odobrenja za građenje na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U kolovozu je izdano ukupno 760 dozvola što u odnosu na srpanj predstavlja rast za 12,3 posto odnosno izdano je 83 odobrenja više. U odnosu na isti mjesec 2017. izdano je 65 odobrenja više odnosno ostvaren je rast od 9,4 posto, što je najviša godišnja stopa rasta od rujna 2017., navode analitičari Raiffeisena u dnevnoj ekonomskoj analizi.
Promatrano prema vrstama građevina, većina odobrenja za građenje izdano je za gradnju zgrada (634 odobrenja ili 83,4%) dok je prema vrstama radova 549 odobrenja izdano za novogradnju, a 211 za rekonstrukcije.
U kolovozu je broj izdanih odobrenja za građenje zgrada u odnosu na srpanj bio veći 10,4 posto. Prema izdanim odobrenjima za gradnju zgrada predviđena je gradnja 961 stana prosječne površine 99,1 četvornog metra.
Istovremeno izdano je 126 odobrenja za gradnju ostalih građevina koja uključuju ceste, pruge, cjevovode, mostove, brane, sportske terene i slične građevine. što predstavlja rast od 22,6 posto na mjesečnoj razini.
S druge strane, u odnosu na kolovoz 2017. izdano je 9 posto odobrenja za gradnju zgrada manje dok je broj izdanih odobrenja za gradnju ostalih građevina, koje u strukturi izdanih odobrenja za građenje sudjeluju sa 16,6 posto, povećan za 11,4 posto.
Vrijednost radova odobrenih u kolovozu 2,69 mlrd kuna
Predviđena vrijednosti radova koje pokrivaju građevinske dozvole izdane u kolovozu iznosi 2,689 milijardi kuna što predstavlja pad na mjesečnoj te rast na godišnjoj razini. Unatoč rastu broja izdanih odobrenja, na mjesečnoj razini je predviđena vrijednost radova pala za 22 posto (s 3,446 mlrd. kuna) dok je u odnosu na kolovoz 2017. predviđena vrijednost veća za 1,244 milijarde kuna. Pri tome je rast predviđene vrijednosti radova na godišnjoj razini posljedica više predviđene vrijednosti izgradnje i zgrada i ostalih građevina.
>>U srpnju odobreni građevinski radovi vrijedni 3,4 milijarde kuna
Promatrano kumulativno, u prvih osam mjeseci ove godine ukupna predviđena vrijednost radova iznosila je 17,150 milijardi kuna što je 2,1 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Iako građevinski sektor pokazuje određene znakove oporavka, što potvrđuju i kretanja pokazatelja poslovnog optimizma u građevinarstvu koji se prema posljednjim podacima HNB-a u ovoj godini vratio na razine iz 2008. te je u kolovozu porastao na 119,1, broj izdanih odobrenja za građenje još uvijek je oko 15 posto niži u odnosu na predkriznu 2008. godinu.
Navedeno potvrđuje i udio građevinarstva u BDP-u koji se sa 7,8 posto u 2008. spustio na 4,6 posto u prošloj godini pri čemu je u 2017. realna razina BDP-a građevinarstva (promatrano kumulativno) bila gotovo 40 posto niža nego u pretkriznoj 2008.
