Poduzetničke zone: Novac iz EU fondova za novi zamah

Poduzetničke zone su infrastrukturno opremljena područja koja imaju riješenu prostorno-plansku dokumentaciju, pa investitori građevinske dozvole dobivaju u vrlo kratkim rokovima

387
Poduzetnčke zone Industrijski park Nova Gradiška
U Industrijskom parku Nova Gradiška je 16 tvrtki koje zapošljavaju 303 radnika u metaloprerađivačkoj, drvoprerađivačkoj i prehrambeno prerađivačkoj industriji

Počevši od 22. svibnja pa sve do 22. rujna jedinice lokalne i područne odnosno regionalne samouprave mogu se javiti na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj infrastrukture poduzetničkih zona vrijedan 76 milijuna kuna. Time je ponovno aktiviran program opremanja poduzetničkih zona koji je bio u svojevrsnom mirovanju od 2013. kada je raspisan posljednji natječaj za financiranje iz nacionalnog proračuna.

“U razdoblju od 2004. do 2013. godine država je u izgradnju infrastrukture u poduzetničkim zonama uložila 701 milijun kuna”, ističe Božena Gajica Uzelac, voditeljica Službe za poduzetničku infrastrukturu u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

U ovom trenutku u Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture upisane su ukupno 433 poduzetničke zone, potpunu i verificiranu dokumentaciju ima njih 176, ali aktivnih je oko 120. Parcelu je kupilo 1150 korisnika odnosno tvrtki, od kojih je 830 aktivnih, podaci su Ministarstva. Verificirane zone prostiru se na ukupno 5445 hektara, a prosječna je veličina zone 31,5 hektara.

Poduzetničke zone  – preduvjet gospodarskog razvitka manjih općina

Prema iskustvu Agencije za investicije i konkurentnost (AIK), većina ulagača koja im se obratila, a bave se proizvodnim djelatnostima, svoje investicije realiziraju upravo na
područjima poduzetničkih zona.

“Investitori ističu da je vremenska predvidljivost realizacije projekta jedan od osnovnih preduvjeta za donošenje odluke o ulaganju na određenoj lokaciji. Upravo su zato poduzetničke zone značajne u privlačenju investicija, a njihovim osnivanjem stvoreni su preduvjeti za gospodarski razvitak manjih općina koje ranije nisu imale financijskih mogućnosti za značajnije uređenje komunalne infrastrukture”, kažu u AIK-u.

S obzirom na to da je riječ o infrastrukturno opremljenim područjima koja imaju riješenu prostorno-plansku dokumentaciju, investitori građevinske dozvole dobivaju u vrlo kratkim rokovima.

Jedan od primjera brze realizacije je investicija poljske tvrtke Press Glass, koja je upravo zahvaljujući suradnji i angažmanu jedinica lokalne i regionalne samouprave u poslovnoj
zoni Jalžabet kraj Varaždina, građevinsku dozvolu za svoju investiciju dobila za samo jedan dan. Press Glass u svojoj tvornici za obradu obradu stakla trenutačno zapošljava 405
djelatnika.

Jedna od općina koja je iskoristila sve prednosti svog položaja je Dugopolje. Napravljena je studija utjecaja na okoliš za cijelo područje poduzetničkih zona, komunalno su opremljene, izgrađeno je 20 kilometara cesta i osigurana je kompletna infrastruktura. Ova relativno mlada općina, osnovana 1997. godine, u komunalno opremanje poduzetničkih zona (Podi, Podi zapad, Krč, Bani, Bani sjever) uložila je više od 220 milijuna kuna. U njima je do sada izgrađeno 90 objekata i smjestilo se 270 tvrtki koje imaju otprilike 3200 zaposlenih.

Dugopolje bez olakšica

“Investitori su u zoni ukupno uložili oko 10 milijardi kuna”, ističe Perica Bosančić, načelnik Općine Dugopolje. Dodaje kako investitori prepoznaju i ulažu u poduzetničke zone te
općine zbog izvrsne prometne povezanosti, kompletno riješene komunalne infrastrukture i partnerskog pristupa lokalne samouprave.

“Za ulagače ne predviđamo nikakve olakšice jer smatramo da je ova razina razvoja zone dovoljan poticaj za investiranje, a trenutačna cijena četvornog metra zemljišta je oko 350
kuna”, kaže Bosančić. U Dugopolju više od polovine prostora zauzimaju male i srednje tvrtke, a ostatak je predviđen za stambene zone te sport i rekreaciju. “U zoni imamo i velikih tvrtki, poput logističko distributivnog centra tvrtki Agrokor i Lesnina”, naglašava Bosančić.

S druge strane, Industrijski park Nova Gradiška koji je, među ostalima, 2015. privukao ulaganje Atlantic Grupe vrijedno 125 milijuna kuna, ulagačima nudi atraktivan paket lokalnih poticaja i olakšica – djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja gradskog poreza, komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Investitorima je zanimljiva i povoljna početna cijena kompletno infrastrukturno opremljenog zemljišta koja iznosi 25 kuna po četvornom metru.

Nova Gradiška: Kvalitetna infrastruktura i odlična lokacija

“Ova industrijska zona u opsežnoj analizi ekonomske isplativosti izabrana je između 90 drugih potencijalnih lokacija. U njenu korist prevagnule su izgrađena kvalitetna infrastruktura, odlična lokacija uz međunarodnu autocestu, povoljna cijena zemljišta, konkurentan paket lokalnih poticaja i olakšica, te razumijevanje potreba ulagača i sposobnost da se u kratkim rokovima i na kvalitetan način odgovori na njihove zahtjeve”, kažu u Atlantic Grupi.

“Industrijski park osnovao je Grad Nova Gradiška 2006. godine kako bi stvorio pozitivno poduzetničko okruženje te ostvario uvjete za investicije u gospodarske projekte koji bi
utjecali na stabilan i dugoročan gospodarski rast grada”, kaže Bernard Kurjaković, direktor Parka.

Visina poticaja i olakšica određuje se ovisno o vrijednosti investicijskog projekta i broju zaposlenih koji će se ostvariti realizacijom investicije. Osim lokalnih poticaja, investitorima
su dostupni poticaji i olakšice na državnoj razini koji se odnose na poticaje za ulaganja te za zapošljavanje. Također, Grad Nova Gradiška aktivno sudjeluje i pruža profesionalnu
potporu investitorima u svim fazama investicijskog projekta s ciljem što ranijeg kretanja s proizvodnjom i utjecanja na brži povrat i isplativost investicije.

U planu nova ulaganja

U infrastrukturno opremanje te u prostorno plansku dokumentaciju Industrijskog parka Nova Gradiška je do sada uložila oko 50 milijuna kuna. Trenutačno je u Parku 16 tvrtki
koje zapošljavaju 303 radnika u metaloprerađivačkoj, drvoprerađivačkoj i prehrambeno prerađivačkoj industriji.

Osim pogona Atlantic Grupe, u Novoj Gradiški smjestio se i pogon Klimaopreme u izgradnji u kojeg je uloženo 37 milijuna kuna. Za njih je kao izvoznika, kažu, glavna prednost Industrijskog parka Nove Gradiške lokacija uz samu autocestu koja povezuje istok i zapad Europe. U planu su im i nova ulaganja, pa tako do 2020. tvrtka planira proširiti proizvodno-skladišne prostore za još 10.000 četvornih metara te povećati broj zaposlenih što im omogućava parcela na kojoj se pogon nalazi, veličine 60.000 četvornih metara.

Dobra prometna povezanost bila je ključna i za tvrtku Potomac, koja je hrvatski proizvođač i vlasnik robne marke Croata, da prva 2006. sagradi pogon u novogradiškom Industrijskom
parku. Osim toga, privukla ih je i tradicija ručnog rada na tom području, što im je važno prilikom izrade luksuznih košulja.

Slavonski Brod: Dvije aktivne poduzetničke zone

Nedaleki Slavonski Brod, također smješten na povoljnom prometnom položaju, ima dvije aktivne poduzetničke zone – Gospodarskoproizvodnu zonu Đuro Đaković i Zonu malog
gospodarstva Kolonija u čiju je izgradnju uloženo više od pet milijuna kuna. Dodatno u Gospodarsko-proizvodno-poslovnu zonu Bjeliš-zapad uloženo je 42,7 milijuna kuna. Ona je potpuno infrastrukturno opremljena, izdana je dozvola za investicije te je njena površina spremna za prodaju poduzetnicima investitorima. Procjenjuje se da se na tom
prostoru može smjestiti 12 velikih tvrtki.

U zoni Bjeliš-zapad početna cijena infrastrukturno opremljenog zemljišta kreće se između osam i 10 eura po četvornom metru, dok je u Koloniji cijena niža i iznosi 5,5 do sedam
eura po četvornom metru. Za investitore ona može biti i niža ovisno o broju zaposlenih, broju novozaposlenih, veličini investicije te vrsti djelatnosti. Grad je osnovao i novu
Gospodarsko-proizvodno poslovnu zonu Zapad u blizini autoceste A1 koja se prostire na 100 hektara, a u planu je njeno proširenje na čak 200 hektara.

U slavonskobrodskim su se poduzetničkim zonama smjestile prehrambene tvrtke Vindon i Hlad te tvrtke iz autoindustrije poput BoxMark Leathera ili Saint Jean Industriesa,
koju i AIK navodi kao jedan od primjera uspješno realiziranih investicija.

Kočnica indeks razvijenosti

“Istarska županija prvotno je utvrdila 15 strateških zona sa statusom prioriteta s obzirom na postojeću prostorno-plansku dokumentaciju, dotadašnju infrastrukturnu opremljenost i raspoloživu radnu snagu u okruženju. U međuvremenu, zbog povećane poduzetničke aktivnosti i iskazanih potreba poduzetnika, broj zona je povećan na 34. One zauzimaju površinu veću od 1200 hektara zemljišta”, kaže Edo Cetina, stručni savjetnik Istarske razvojne agencije IDA. Iz proračuna jedinica lokalne samouprave, Istarske županije i resornog ministarstva u zone u Istarskoj županiji uloženo je gotovo 168 milijuna kuna, pri čemu su više od polovine uložile jedinice lokalne samouprave. U zonama djeluje više od 200 poduzetnika koji zapošljavaju više od 4000 djelatnika.

U labinsku Poduzetničku zonu Vinež, primjerice, u dvije faze uloženo je 10,7 milijuna kuna. Na Grad otpada 1,76 milijuna, a na Istarsku županiju 3,03 milijuna kuna.

U prvoj fazi razvoja početna cijena parcele iznosila je sedam eura po četvornom metru, a komunalni doprinosi su smanjeni za 50 posto, na 27 kuna po kubičnom metru građevine.

U drugoj fazi cijena zemljišta za poduzetnike bila je 20 eura po četvornom metru, što je za 50 posto manja cijena od procijenjene, a snižen je i komunalni doprinos na 36 kuna po kubičnom metru s time da se kod izračuna volumena hale uzima visina od najviše 3,2 metra i u situacijama kada je hala viša, kažu u Labinu.

U 13 tvrtki u zoni zaposleno je 500 radnika, a uskoro će posao dobiti još 60 radnika jer je izgradnju novog pogona završila talijanska tvrtka Bibitech.

“Za opremanje i dovršetak zona u Istarskoj županiji treba investirati još 280 milijuna kuna. Male jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljan financijski kapacitet za takve investicije, a Istarska županija i jedinice lokalne samouprave zakinute su za ulaganja putem EU fondova jer po indeksu razvijenosti spadaju u najviše razrede čime im pripadaju manji iznosi sufinanciranja infrastrukturnih projekata”, napominje Cetina.

Tekst je objavljen u Privrednom vjesniku od 17. srpnja 2017. (br. 3987) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.