Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je u petak, 1. travnja, Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada. To je prvi poziv koji je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. objavilo ovo Ministarstvo, ali i među prvima na razini čitavog Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske. U okviru poziva rapoloživo je 300 milijuna kuna, a bespovratna sredstva dodjeljivat će se iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta “EU sljedeće generacije“.
Poziv se odnosi na zgrade koji nisu oštećene u potresu, a cilj mu je dekarbonizacija zgrada, pri čemu na kraju energetske obnove godišnja ušteda potrebne toplinske energije za grijanje po pojedinačnoj zgradi treba iznositi minimalno 50 posto u odnosu na stanje prije obnove. Prihvatljivi prijavitelji su ovlašteni predstavnici suvlasnika zgrada ili upravitelji zgrada, a intenzitet potpore po pojedinačnom projektu seže od 150 tisuća do 22 milijuna kuna.
Sufinanciranje energetske obnove
U skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti integralna energetska obnova sufinancirat će se potporom u iznosu do 60 posto, dok će se dubinska i sveobuhvatna obnova sufinancirati s potporom do 80 posto za radove i usluge nadzora. Također, za integralnu energetsku i dubinsku obnovu moguće je ostvariti sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i upravljanja projektom do 85 posto, a u slučaju sveobuhvatne obnove do maksimalnih 100 posto.
Mjere koje će se financirati između ostalog uključuju povećanje toplinske zaštite ovojnice, ugradnju zelenog krova ili pročelja, ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije za potrebe zgrade, a ići će i u smjeru promicanja korištenja obnovljivih izvora energije u sustavima grijanja i/ili pripreme tople vode, kao i povećanja potresne otpornosti zgrade.
Potrebna dokumentacija
Minimalna obvezna tehnička dokumentacija za prijavu je glavni projekt energetske obnove, izrađen u skladu sa Zakonom o gradnji i propisima donesenima na temelju Zakona o gradnji, pravilima struke i posebnim propisima, kao i izvješće o provedenom energetskom pregledu te energetski certifikat prije obnove.
Višestambenom zgradom prema ovom pozivu smatra se postojeća zgrada koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:
- najmanje 66 posto ukupne korisne površine koristi se za stanovanje;
- ima tri (3) ili više stambenih jedinica;
- njome upravlja upravitelj zgrade;
- jedinstvena je arhitektonska cjelina;
- nema više od 25 posto nadzemne građevinske (bruto) površine negrijano.
Predmet jednog projektnog prijedloga može biti višestambena zgrada prema gore definiranim kriterijima ili neobnovljeni dio višestambene zgrade koji zajedno s obnovljenim dijelom čini jedinstvenu arhitektonsku cjelinu, pri čemu obnovljeni dio višestambene zgrade mora biti energetskog razreda A+, A, B, C u kontinentalnoj Hrvatskoj, odnosno A+, A, B u primorskoj Hrvatskoj.
Unos projektnih prijedloga od 25. travnja
Projektni prijedlozi u sustavu eNPOO zaprimat će se od 9 sati 17. svibnja 2022. godine. Poziv će biti otvoren do iskorištenja raspoloživih financijskih sredstava, odnosno najkasnije do 1. kolovoza 2022. godine u 16 sati. Unošenje projektnih prijedloga putem sustava eNPOO potencijalnim prijaviteljima bit će moguće od 25. travnja 2022. godine.
Javni poziv predstavljen je u petak u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, a tom prilikom državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Sanja Bošnjak pozvala sve potencijalne prijavitelje da se u sljedećih 45 dana jave Fondu, koji će im pružiti stručnu pomoć pri kontroli projekata, a kako bi se dostigli kriteriji za njihovo odobrenje. Očekuje se da će svi projekti koji će biti predloženi za financiranje biti ugovoreni do kraja godine, a informacije s terena govore o velikom interesu za natječaj, rekla je državna tajnica.
Konferencija “Od plana za oporavak i otpornost prema energetskoj obnovi zgrada”
Energetska obnova zgrada bila je i tema jednodnevne konferencije “Od plana za oporavak i otpornost prema energetskoj obnovi zgrada” održane uoči objave poziva, 29. ožujka. Organizatori konferencije bili su Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te online platforma ZGRADOnačelnik.hr.
Na konferenciji, na kojoj je prisustvovalo 50-ak sudionika uživo te oko 800 sudionika online, predstavljene su investicije i reforme u području obnove zgrada predviđene Planom za oporavak i otpornost kao i uvjeti potrebni za prijavu na javni poziv.
Do 2026. godine uložit će se milijardu kuna u energetsku obnovu zgrada u Hrvatskoj. Od toga će se 700 milijuna kuna uložiti u energetsku obnovu javnih zgrada, a 300 milijuna kuna bit će uloženo u energetsku obnovu višestambenih zgrada. To se odnosi na zgrade koje nisu oštećene u potresu. Istodobno, temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) predviđeno je još 4,45 milijardi kuna za obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom.
Hoće li 300 milijuna kuna biti dostatno?
Prema procjenama sudionika konferencije 300 milijuna kuna neće biti dovoljno za sve one koji se nadaju da će ostvariti pravo na potporu. Oko 1.200 projektnih prijedloga pripremljeno je od posljednjeg raspisanog poziva 2016. godine, a troškovi njihove izrade neće biti sufinancirani u okviru ovog poziva jer su izrađeni prije 1. veljače 2020., a to je granični datum koji je Europska komisija odredila nakon donošenja Mehanizma za oporavak i otpornost.
Ti projektni prijedlozi bit će prihvatljivi za sufinanciranje unutar samog poziva, ali trebat će ih uskladiti s novim smjernicama za izradu analize postojećeg stanja zgrade i mjera poboljšanja vezanih uz unutarnje klimatske uvjete, mehaniku, otpornost, stabilnost i sigurnost u slučaju požara. Ažurirat će trebati i troškovnike, a s obzirom na to da su cijene materijala i usluga danas znatno više nego 2016. godine.
Na konferenciji je izrečeno i upozorenje da je rok od 45 dana za pripremu projektne dokumentacije prekratak, a predloženo je da se rok za provedbu projekta od dana potpisivanja ugovora produži s 24 na 36 mjeseci.
