Povodom skorog objavljivanja monografske publikacije Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive, kojom Muzej grada Zagreba zaključuje višegodišnji projekt, kao case studies predstavit ćemo zagrebačke industrijske sklopove s baštinskim obilježjima koji imaju, uz kulturni, značajan razvojni potencijal.
Od svoje izgradnje Strojarnica (radionica) za popravak lokomotiva i vagona Ugarskih državnih željeznica u Zagrebu bila je strateški i gospodarski jedno od najvažnijih industrijskih postrojenja u Hrvatskoj. Prva faza izgradnje završena je 1894. godine. Jezgru sklopa čine danas postojeća radionica za opremu lokomotiva, potom radionica za popravak vagona, kovačnica i tokarnica. Do 1918. godine slijedio je niz dogradnji i novogradnji pogona.
Od 1930-ih godina, a posebice nakon 1945., učestale su substandardne dogradnje koje otežavaju prepoznatljivost jednog od baštinski najvrednijih industrijskih kompleksa u Zagrebu. Nakon Drugog svjetskog rata objekti Strojarnice postali su dijelom Tvornice željezničkih vozila Gredelj koja je 2011. godine završila s preseljenjem iz središta grada.
Industrijska baština: Tvornica parnih kotlova i Prvomajska
Bivša Zagrepčanka jedna od najvećih investicija između dva svjetska rata
Izvorni sklop s kraja 19. stoljeća, zajedno s vrijednim dogradnjama iz prve polovine 20. stoljeća, zaštićen je 2004. godine kao spomenik unutar povijesne cjeline industrijskog kompleksa izraženih urbanističkih, arhitektonskih, kulturnopovijesnih i ambijentalnih vrijednosti.
Sačuvani su izvorni konstrukcijski elementi krova s osvjetljenjem tipičnim za industrijsku arhitekturu kraja 19. stoljeća te prefabricirani nosivi elementi (lijevani željezni stupovi). Uz građevine, vrijednost su imali autentični interijeri i tehnička oprema dviju radionica – pneumatski čekići, preše, tokarski strojevi…
Sačuvati industrijsku baštinu
U procesu preseljenja proizvodnje tvornice Gredelj znatno su oštećeni, a dijelom i devastirani zaštićeni industrijski krajolik, objekti te strojevi i oprema.
Kompleks nekadašnje Strojarnice kupio je 2006. godine Grad Zagreb. Na zemljište površine 130.000 četvornih metara, izrazito važno za urbanistički razvoj Zagreba, predviđeno je izmještanje industrije, reurbanizacija te transformacija industrijske u zonu mješovite, pretežito poslovne namjene.
Zadnjih se godina aktualiziralo pitanje prodaje zemljišta na kojemu se nalazi Strojarnica. U javnom je interesu da nadležna gradska tijela, stručna javnost i organizacije civilnog društva na ovoj lokaciji smjeste kvalitetne sadržaje i sačuvaju vrijednu industrijsku baštinu.
Projekt Muzeja grada Zagreba
|
Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 22. svibnja 2017. (br. 3979) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.
