Unatoč drugačijim očekivanjima, broj realiziranih transakcija na tržištu nekretnina u Hrvatskoj u 2024. godini u odnosu na 2023. niži je svega 2,9 %. Najveći pad u odnosu na prethodnu godinu doživjela je prodaja kuća – 16,4 %. Stanovi i apartmani ostvarili su ukupno 26.801 kupoprodaju, što predstavlja pad od 6,3 %, dok je prodaja građevinskog zemljišta zabilježila minimalan pad od 0,1 %.
Pokazuju to podaci iz Operetinog biltena #3, koji sada već redovno analizira hrvatsko nekretninsko tržište. Autorice istraživanja su Martina Mataić Škugor, koja je ujedno i kolumnistica portala točkanai.hr, i Jelena Kravoščanec Todorović.
Dio pada prodaje stanova može se pripisati i izostanku APN programa putem kojega je u 2023. odobreno 5.345 zahtjeva za kupnju nekretnina.
Stranci i dalje aktivni
Prema podacima Porezne uprave strani državljani su tijekom 2024. ostvarili 11.516 kupoprodaja što čini 37,5 % od ukupne kupoprodaje stanova i kuća. Najveći broj transakcija zabilježili su državljani Slovenije (+3 % u odnosu na 2023.), Njemačke (-13 %) i Austrije (-13 %).
Iako kupnja vlastitim sredstvima i dalje dominira s udjelom od 55 %, kao i prethodne godine, važno je napomenuti da se često radi o nizu uzastopnih transakcija. Pri tome se ona prva najčešće financira kreditom poslovne banke.
Kupnje stranih državljana uglavnom se financiraju vlastitim sredstvima, što dodatno doprinosi visokom udjelu gotovinskih transakcija.
Zagreb ostaje najaktivnije tržište
Grad Zagreb ostaje najaktivnije tržište u Hrvatskoj, unatoč blagom padu broja transakcija od 1,6 % u odnosu na 2023. godinu. Potražnja za nekretninama i dalje je visoka, posebice za manjim i srednjim stambenim jedinicama. Prosječna cijena stana u starogradnji u Zagrebu porasla je za 9 % u odnosu na prethodnu godinu, ponajviše zbog ograničene ponude i stabilne potražnje.
Top 5 najprodavanijih kvartova u Zagrebu predvodi Centar (15 %). Slijede Trešnjevka – sjever (14 %), Trešnjevka – jug (11 %), Maksimir (11 %) i Novi Zagreb – istok (11 %).
Primorsko-goranska županija zauzima drugo mjesto po broju transakcija s izraženim, najvećim rastom od 23,1 %, dok Istarska županija, iako treća po broju transakcija, bilježi najveći pad od 22,1 %.
Splitsko-dalmatinska županija (-3,4 %) i Zagrebačka županija (+12,2 %) zaokružuju listu najatraktivnijih regija.
S druge strane, Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija bilježe
najmanju kupoprodajnu aktivnost, mada istovremeno Požeško-slavonska bilježi i drugi najveći rast broja transakcija u odnosu na 2023., čak 21 %.
