Tijekom ljeta i visokih temperatura primjetnije su i temperaturne razlike između gradova i okolnih naselja. Ovaj se fenomen u struci naziva gradskim toplinskim otocima ili Urban Heat Islands. Temperature u gradu u današnje su vrijeme i do šest stupnjeva više u odnosu na rubne dijelove grada. Ovakve klimatske promjene posebno su izražene u velikim gradovima koji su daleko od obale, pa tako i u Beču.
Kako bi se utjecaj klimatskih promjena što više ublažio, Beč je razvio strategiju koja obuhvaća čak 90 različitih mjera uz pomoć kojih je temperaturu u ljetnim mjesecima moguće smanjiti za pet do šest stupnjeva.
Uvriježeno je mišljenje da se vrućina u gradovima stvara prvenstveno zbog velikog broja stanovnika ili previše tamnih betonskih površina, što je djelomično i točno, no ovaj se efekt stvara i zbog nedostatka zelenih površina – biljaka i drveća.
Ozelenjavanje dvorišta, krovova i fasada najučinkovitije je sredstvo protiv vrućina u gradu i to iz dva razloga: stambene površine zahvaljujući zelenilu nisu izravno izložene suncu, a listovi biljaka prilikom fotosinteze isparavaju vodu. Upravo je nedostatak isparavanja jedan od glavnih razloga za nastajanje gradskih toplinskih otoka. Isparavanje smanjuju sobnu temperaturu, a zelene fasade doprinose urbanoj biloškoj raznolikosti te poboljšanju kakvoće zraka.
U Beču su stoga u posljednjih nekoliko godina pokrenuti mnogobrojni projekti ozelenjavanja postojećih zgrada, a prilikom izgradnje novih arhitekti se trude ukomponirati što više biljnog pokrova u svoje koncepte hortikulturnog uređenja, ali i na fasade i krove samih zgrada.
Sjajnih primjeri ozelenjevanja kojima Beč drugima želi poslužiti kao primjer i inspiracija su i fasada samog komunalnog poduzeća za zbrinjavanje otpada, Magistratsabteilung 48, koja je od vrha do dna pokrivena raznim travama i cvijećem te zgrada bečkog vodovoda, Magistratsabteilung 31.
Visoke temperature u zgradama mogu se smanjiti smanjenjem sunčeva zračenja, sprječavanjem skladištenja topline i uklanjanjem apsorbirane sunčeve energije. Mogu se koristiti i aktivni sustavi hlađenja, kao što su geotermalno ili solarno hlađenje, te pasivne metode – toplinska izolacija, noćna ventilacija ili hlađenje vode. Zeleni krovovi i fasade posebna su priča jer smanjuju ljetno zagrijavanje zgrada bez dodatnog utroška energije.
Ljeti sprečava zagrijavanje, zimi čuva toplinu
Zelenilo na fasadama djeluje kao prirodni klima uređaj. Ljeti smanjuje zagrijavanje, a zimi sprječava hlađenje.
„Ozelenjene fasade i krovovi reguliraju mikroklimu. Jedan ozelenjeni zid od 850 m2 površine za vrućih ljetnih dana ima kapacitet hlađenja jednak onom koji postigne 75 klima uređaja od 3000 W u osam sati rada. Osim toga takve površine prigušuju buku koja dolazi izvana, a biljni pokrov filtrira štetne tvari iz zraka i proizvodi kisik. Fasade prekrivene biljem različitim životinjama osiguravaju životni prostor te doprinose gradskoj bio raznolikosti. Ozelenjavanje fasada nije bitno samo za ljetne mjesece, nego i za zimske, jer te iste biljke mogu poslužiti i kao toplinski izolatori, čime se znatno smanjuju i troškovi grijanja“, ističe članica bečkog poglavarstva zadužena za okoliš, Ulli Sima.
Usporedba različitih krovnih obloga pokazala je da crne obloge dosežu temperature do 90 stupnjeva Celzija, svjetle i suha obloge smanjuju zagrijavanje na 35 stupnjeva, a zelene na samo 15 stupnjeva Celzija.
Zeleni krovovi
Zeleni krovovi dijele se u dvije osnovne grupe – intenzivne i ekstenzivne – a razlikuju se po debljini podloge. Kod ektenzivnih zelenih krovova podloga je debela oko 15 centimetara, a sadi se nisko, lagano bilje koje zahtijeva minimalno održavanje. Ekstenzivni zeleni krovi su lagani, ne stvaraju dodatni statički pritisak i zbog toga su pogodni za mnoge krovne konstrukcije. No, uglavnom nisu pogodni da ih se koristi kao terase.
Intenzivni zeleni krovovi imaju deblju podlogu, najmanje 20 centimetara, i omogućavaju postavljanje travnjaka te sadnju grmlja i drveća. Jasno je, dakle, da pridonose statičkom opterećenju, no mogu se koristiti kao terase. Kao i svaki vrt, traže više truda pri održavanju. Mogući problemi za obje vrste zelenih krovova su relativno visoki troškovi postavljanja te troškovi održavanja.
Troškovi postavljanja i održavanja mogu biti relativno niski ako se zelenilo sadi na tlu te visoki ako zelenilo veže isključivo na fasadu zgrade. Treba napomenuti da oštećene fasade te neke vrste žbuke nisu prikladne za penjačice. Osim toplinske izolacije i poboljšanja kvalitete zraka, zelenilo na fasadama pruža i dobro zvučnu izolaciju, osobito smanjenjem eho efekta u dvorištima.
