Za odluku o obnovi se više neće utvrđivati vlasništvo nad nekretninama

Čini se da bi se neke stvari oko obnove ipak mogle pokrenuti odnosno ubrzati. Naime, godinu i pet mjeseci nakon zagrebačkog potresa Vlada je odlučila izmijeniti Zakon o obnovi te popratne zakone jer je konačno shvatila da je prema sadašnjim propisima obnovu teško pokrenuti, a kamoli postići željenu dinamiku tog procesa.

Država, naime, ove jeseni planira krenuti u proces organizirane obnove bez obzira na to jesu li riješeni imovinsko-pravni poslovi, je li detektirano tko je od vlasnika objekta imao prebivalište na sam dan potresa u oštećenoj zgradi i je li nekretnina legalizirana ili nije, piše Jutarnji list.

Te tri točke u dosadašnjem procesu pokazale su se kao najveće prepreke. Problem je posebno izražen na području Zagreba, gdje veliki broj zgrada nije etažiran pa je teško utvrditi stvarne vlasnike u stambenim zgradama što je, prema sadašnjim propisima, uvjet za donošenje odluke o obnovi. Dodatni je problem neusklađenost zemljišnih knjiga i katastra.

Na temelju nepotpunog zahtjeva ne može se donijeti odluka, a ako nema odluke, nema ni obnove, tumače u Ministarstvu graditeljstva. Takav model obnove je neprovediv jer se ne može u istom procesu paralelno rješavati imovinsko-pravne odnose i provjeravati legalnost objekta.Javni interes je obnova i na tome mora biti naglasak, poručuju iz Ministarstva.

Želimo li ubrzati obnovu, te probleme treba naprosto treba zaobići, rekao ej jedan od sugovornika novinaru Jutarnjeg lista.

Međuresorna usuglašavanja su u tijeku, a izmjene i dopune zakona trebale bi biti spremne za jesensko zasjedanje Sabora. Raspravlja se o tome je li dovoljno mijenjati samo Zakon o obnovi ili širi paket zakona, s obzirom na to da se pitanje vlasništva regulira Zakonom o vlasništvu.

Izmjene i dopune zakona omogućile bi da se krene s konstrukcijskom obnovom zgrada označenih žutim i crvenim naljepnicama, odnosno zgradama koje su neupotrebljive ili privremeno neupotrebljive za stanovanje. U Zagrebu ih je 7420, a na Baniji više od 15.800.

U slučaju da vlasnik ne želi ići u proces obnove, država bi stavila hipoteku u vrijednosti troškova koje bi trebali snositi sami vlasnici.

Državni tajnik Željko Uhlir i ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić predlažu pak da država na sebe potpuno preuzme trošak konstrukcije obnove u Zagrebu, kao što ej slučaj na Baniji.

Naime, u Zagrebu je nakon potresa proglašena elementarna nepogoda, a na Baniji prirodna katastrofa, pa prema važećem zakonu u Zagrebu 60 posto troškova snosi država, 20 posto grad , a 20 posto vlasnici nekretnina.

Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet podržava navedene prijedloge, uključujući i prijedlog da država u potpunosti preuzme trošak konstrukcijske obnove u Zagrebu.

“Vjerujemo da bi takve izmjene ubrzale postupak obnove. Skloni smo i tome da se višestambene zgrade u Zagrebu promatraju kao cjeline bez osobnih utjecaja vlasnika i suvlasnika jer sada postoji problem da 51 posto suvlasnika mora pristati na obnovu”, rekao je Korlaet.