Znate li koji su novi propisi i zakoni na snazi od 1. siječnja

Povećana je minimalna plaća i prag za ulazak u sustav PDV-a, smanjen je prag za plaćanje u gotovini, rabljeni automobili trebali bi biti jeftiniji, a poslovi registracije vozila u potpunosti su prebačeni u stanice za tehnički pregled...

2556
novi propisi u 2018.

S prvim danom ove godine na snagu je stupilo niz novih i izmijenjenih zakona te podzakonskih propisa iz područja gospodarstva, financija i poreza. Između ostaloga, to su izmjene Zakona o minimalnoj plaći, novi zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, zakoni o reviziji, sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, o uslugama u turizmu…

Povećana je minimalna plaća, trošarine prilikom kupnje rabljenih automobila zamijenjene su upravnom pristojbom koja bi trebala biti upola manja, sužava se krug uzdržavanih članova obitelji za koje se može dobiti porezna olakšica, postrožene su odredbe zakona o sprečavanju pranja novca, lokalnim će jedinicama pripasti sav prihod od poreza na dohodak…

Minimalna plaća

Minimalan iznos neto plaće povećan je za 131 kunu, na 2752 kune. Minimalna plaća u bruto iznosu povećana je za 163 kune, na 3439 kuna. Zakonskim izmjenama precizirano je da u minimalnu plaću ne ulaze povećanja za prekovremeni, noćni i rad nedjeljom, rad blagdanom ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi. Nova minimalna plaća prvi će se put obračunati za siječanj, a isplatit će se u veljači. Minimalnu plaću u Hrvatskoj prima 76-77 tisuća radnika.

Minimalnu plaću uglavnom primaju zaposlenici u radno intenzivnim djelatnostima, kao što su tekstilna, kožarska i slične industrije. Vlada će povećanje minimalne plaće poslodavcima kompenzirati upola manjom stopom zdravstvenog doprinosa, ako poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci. Tako će davanja poslodavca biti smanjena za oko 104 kune.

Upravna pristojba umjesto trošarina na rabljene automobile

Iz Ministarstva financija najavili su da 2018. donosi porezno rasterećenje građana i poduzetnika u iznosu između 1,1 i 1,2 milijarde kuna. Promjene u sustavu PDV-a trebale bi donijeti porezno rasterećenje od oko pola milijarde kuna, promjena u sustavu poreza na dohodak oko 266 milijuna kuna, a promjene u oporezivanju nabave automobila oko 450 milijuna kuna.

Izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila trošarina na rabljene automobile, koja se do sada plaćala u iznosu od pet posto vrijednosti automobila, zamijenjena je upravnom pristojbom koja ovisi o snazi motora (u kilovatima ili kubičnim centimetrima) i starosti vozila, a trebala bi biti upola manja od dosadašnje trošarine.

Svi poslovi registracije vozila u stanicama za tehnički pregled

Poslovi registracije vozila u od 1. siječnja u potpunosti su preneseni na stanice za tehnički pregled. To obuhvaća (prvu) registraciju vozila, promjenu vlasništva, produženje važenja prometne dozvole, zamjenu i izdavanje prometne dozvole, izdavanje registarskih, izvoznih i pokusnih pločica, odjavu vozila te registraciju diplomatskih vozila.

Prijenos vlasništva pri kupnji rabljenih vozila bit će znatno jednostavniji i obavljat će se u potpunosti u stanicama za tehnički pregled. Više nije potrebno da javni bilježnik ovjeri kupoprodajni ugovor, a upravna pristojba moći će se platiti u stanici za tehnički pregled, pošti, banci ili FINA-i.

Prilikom zamjene prometnih dozvola zbog popunjenosti više ne treba odlaziti u policiju. Zamjena se sada obavlja u stanicama za tehnički pregled.

Iz Ministarstva financija za sredinu siječnja najavili su promjene u oporezivanju pri nabavi novih automobila. Trebala bi se donijeti uredba prema kojoj bi od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti trebala biti izuzeta vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150 tisuća kuna.

Povoljnije će automobile moći nabaviti i poduzetnici u sustavu PDV-a. Potkraj 2016. prihvaćene su izmjene Zakona o PDV-u kojima je od početka 2018. omogućeno da poduzetnici u sustavu PDV-a odbiju 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz nabavne vrijednosti do 400.000 kuna.

Podignut prag za ulazak u sustav PDV-a

U istom paketu izmjena Zakona o PDV-u prag za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja ove godine podignut je s 230.000 na 300.000 kuna. U skladu s tim s 230.000 na 300.000 kuna podignut je i prag obrtnicima i drugim izjednačenim djelatnostima za paušalno oporezivanje dohotka. Uvjete za paušalno oporezivanje sada ostvaruje oko 27.000 obveznika uglavnom obrtnika, a s podizanjem praga u tom bi ih sustavu moglo biti 30.000 više.

Sužen krug uzdržavanih osoba za dobivanje poreznih olakšica

S početkom godine na snagu su stupile neke odredbe Zakona o porezu na dohodak prihvaćene u paketu porezne reforme krajem 2016. godine. Tako se porezna kartica sada može dostaviti elektroničkim putem, a krug uzdržavanih članova obitelji za koje se može dobiti porezna olakšica je sužen na djecu, roditelje i bračne drugove (izvanbračne drugove, životne i neformalne životne partnere), djecu nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik skrbnik. Porezna olakšica više neće moći dobiti za roditelje bračnog druga, bake i djedove, unuke, praunuke, maćehe, očuhe…

Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika više se ne smatra dohotkom od nesamostalnog rada. Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada više se ne smatraju ni bezalkoholni topli i hladni napici koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima tijekom radnog vremena, a prag za određivanje godišnjeg iznosa plaće u naravi, kao što su npr. bonovi, podignut je s 400 na 600 kuna.

Nova raspodjela poreza na dohodak

Od 2018. prihod od poreza na dohodak, uključujući prihod od tog poreza po osnovi kamata na štednju, u cijelosti će ići lokalnim jedinicama, predviđa novi Zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prema novoj raspodjeli općine i gradovi u ukupnom prihodu od poreza na dohodak sudjelovat će sa 60 posto, županije sa 17 posto, udio za decentralizirane funkcije je 6, a za fiskalno izravnanje 17 posto.

Ako neka lokalna jedinica zbog novih zakonskih pravila bude u nepovoljnijem položaju odnosno ako joj prihodi zbog toga budu manji nego do sada, država će to smanjenje kompenzirati izravno iz državnog proračuna. U 2018., 2019. i 2020. manjak će se kompenzirati u potpunosti, u 2021. kompenzirat će se 60 posto, a u 2022. godini 30 posto.

Novi zakon o reviziji i sprečavanju pranja novca

Na snagu je stupio i novi Zakon o reviziji koji propisuje da će ubuduće nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora provoditi Ministarstvo financija, dok će Hrvatskoj revizorskoj komori ostati neke druge ovlasti.

Zakon o reviziji propisuje i obvezu da javni subjekti od sistemske važnosti moraju ugovoriti zakonsku reviziju s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva. Tu obvezu imat će tvrtke koje tijekom poslovne godine zapošljavaju više od 5000 radnika i na zadnji dan poslovne godine imaju aktivu veću od pet milijardi kuna.

Na snazi je i novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Novim Zakonom je prag za plaćanje u gotovini za pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Hrvatskoj smanjen sa 105.000 na 75.000 kuna.

Promijenjena je definicija “politički izložene osobe”, kojom su obuhvaćene domaće i strane fizičke osobe, uključujući članove njihove obitelji i bliske suradnike, a popis je proširen i na općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike izabrane na lokalnim izborima.

Novi Zakon propisuje da se mora uspostaviti registar stvarnih vlasnika pravnih subjekata, koji će operativno voditi Fina. Zakonom je regulirano kome će i u kojem opsegu biti dostupni podaci iz tog registra.

Kako pružati usluge zdravstvenog turizma

Jedna od većih novosti Zakona o pružanju usluga u turizmu su odredbe koje propisuju kako pružati usluge zdravstvenog turizma. Krug pružatelja turističkih usluga u zdravstvenom turizmu proširen je sa specijalnih bolnica i lječilišta na ostale zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti te samostalne zdravstvene radnike koji obavljaju privatnu praksu, u skladu s posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita.

Elektronički zahtjev za izdavanje putovnice

Od prvog dana 2018. zahtjev za izradu putovnice može se predati i elektroničkim putem. Opcija je dostupna građanima koji imaju elektroničku osobnu iskaznicu s potpisanim certifikatom, dok će ostali putnu ispravu i nadalje moći ishoditi na šalterima policijskih uprava i postaja.

Koristeći sustav e-građani uz e-osobnu iskaznicu, građani mogu podnijeti elektronički zahtjev za izdavanje putovnice i odabrati način njezina preuzimanja – u policijskoj upravi ili postaji prema kojoj su uputili elektronički zahtjev za njezino izdavanje ili dostavu na adresu prebivališta ili boravišta.

Uz zahtjev za izdavanje putovnice potrebno je dostaviti skenirane uplatnice (kao dokaz da je uplaćena potrebna naknada) za izdavanje putovnice, upravnu pristojbu i za dostavu preko dostavne službe, ako je za uručenje putovnice građanin odabrao tu opciju.

Fotografija, otisci prstiju i potpis, korišteni u postupku izdavanja e-osobne iskaznice automatski će se preuzimati iz evidencija Informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova.

Cijena izdavanja putovnice ostaje 320 kuna uz 35 kuna za upravnu pristojbu. Ako građani žele da im putovnica bude dostavljena na njihovu adresu, trebaju platiti dodatnih 30 kuna.

Ukidanje tunelarine

Iako nije riječ o zakonskim promjenama, podsjetimo da je od 1. siječnja odlukom Vlade ukinuto plaćanje tunelarine kroz tunel Sv. Ilije, koji prometno povezuje Imotsku krajinu i Makarsko primorje. Tunelarina u iznosu od 20 kuna naplaćivala se od 2013. godine.