Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku obujam građevinskih radova prema kalendarski prilagođenim indeksima u studenom je nastavio s trendom rasta godišnjih stopa koji kontinuirano traje od lipnja 2020., pri čemu je rast ubrzao u odnosu na prethodni mjesec – 5,7 posto u studenom u odnosu na 4,2 posto u listopadu. Prema izvornim indeksima obujam građevinskih radova također je veći za 5,7 posto u odnosu na studeni 2021. Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, ostvaren je rast obujma građevinskih radova od 1,3 posto, navodi se u analizi RBA.
Obujam građevinskih radova od siječnja do studenog 2022., prema kalendarski prilagođenim indeksima, veći je za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. U odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2020. zabilježena je dvoznamenkasta stopa rasta od 14,2 posto, dok je u odnosu na isto razdoblje 2019. obujam građevinskih radova veći za 18,5 posto. Prema izvornim indeksima, u spomenutom razdoblju obujam građevinskih radova veći je za 4 posto na godišnjoj razini. Pozitivan doprinos u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2021. generiran je i izgradnjom zgrada (+5,8%) i radovima na ostalim građevinama (+1,4%).
Nadalje, u prvih jedanaest mjeseci ove godine izdano je 9985 odobrenja za građenje, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 3,7 posto. No, u studenom je na godišnjoj razini izdano 1,3 posto građevinskih dozvola manje, dok pad na mjesečnoj razini iznosi 9 posto.
Podaci HNB-a o kretanju poslovnog optimizma ukazuju na zadržavanje poslovnog optimizma u građevinarstvu u studenom iznad višegodišnjeg prosjeka. Na mjesečnoj razini u studenom je evidentirano skromno poboljšanje optimizma u građevinarstvu. U odnosu na studeni prošle godine ostvareno je blago pogoršanje, dok je u prvih jedanaest mjeseci poslovni optimizam u prosjeku snažniji u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.
Obujam građevinskih radova nastavio je i u studenom solidan rast na godišnjoj razini, dok na oprez može upućivati tek recentno smanjenje broja izdanih građevinskih dozvola. Zaoštravanje uvjeta financiranja, koje se već nekoliko mjeseci odvija na svjetskim financijskim tržištima, negativno će djelovati na trendove u građevinarstvu. Negativni rizici naziru se kroz očekivanu recesiju u europskim gospodarstvima i prelijevanjem negativnih efekata na Hrvatsku, a intenzitet navedenog ovisi o vremenu zadržavanja visoke inflacije, geopolitičkoj i energetskoj situaciji itd.
Ipak, u dužem razdoblju analitičari RBA očekuju pozitivne trendove u građevinarstvu podržane prvenstveno investicijama u infrastrukturne projekte (financirane putem EU fondova, posebice iz mehanizma Next Generation EU) kao i nužnom obnovom potresom pogođenih područja. Uz naglasak na poboljšanje energetske učinkovitosti, u RBA očekuju i nastavak sufinanciranih projekata poboljšanja energetske učinkovitosti stambenih i poslovnih zgrada.
