Ovaj vikend, od 20. do 22. listopada u Zagrebu se prvi puta održao Festival Open House Zagreb. Ideja festivala je promocija atraktivnih zagrebačkih arhitektonskih djela koja do sada građani nisu imali tako često priliku bolje upoznati.
Zagreb je time postao dio mreže festivala Open House Worldwide koji okuplja 54 svjetska grada. Ove je godine, uz glavni grad Hrvatske, u mrežu primljen i Kopenhagen, Querétaro i Zaragoza. Koncept je osmislila Victoria Thornton 1992. godine u Londonu u namjeri da se potakne bolje razumijevanja arhitekture izvan same struke.
Prvi Open House Zagreb počeo je obilaskom Klinike za psihijatriju Vrapče koja je ujedno i spomenik kulture.
Otvaranje vrata za posjetitelje od velike je važnosti za bolnicu, istaknula je ravnateljica Klinike Petrana Brečić dodavši kako su u svoje 144 godine postajanja u mnogo čemu bili prvi pa im je drago da i ovakvu prigodu mogu iskoristiti kako bi pridonijeli destigmatizaciji onoga čime se bave.
Waidmann – “krivac ” za izgled Zagreba
Gradnja bolnica završena je 1879. godine, a projektirao ju je njemački arhitekt Kuno Waidmann. Za ideju da se gradi specijalistička psihijatrijska bolnica bio je zaslužan ban Ivan Mažuranić. Tako u ulaznoj veži stoji ploča s natpisom: “Za banovanja Ivana Mažuranića bude ovaj hram čovječnosti po zaključku Hrvatskog sabora podignut godine 1978. i 79.”
Teren bolnice u Vrapču bio je tada u vlasništvu zagrebačkog Kaptola. Bila je to izolirana pozicija, ali dobro povezana s centrom grada.. Bolnica se temelji na ideji neobaroknog dvorca koji ima glavnu zgradu i popratne paviljone u zelenilu parka, istaknula je Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti, koja je vodila obilazak glavne zgrade koju krase veliki prozori, originalno sačuvani iz dobra gradnje.
Podsjetila je kako je Waidmann bio pozvan u Zagreb na samom početku svoje karijere, a prije toga je projektirao bolnicu u Klagenfurtu. Kako je grad ubrzo nakon izgradnje, 1880. godine, zadesio veliki potres, Waidmann je zbog toga ostao u Zagrebu još 30 godina. “Da nije bilo potresa središte Zagreba danas bi bez Waidmannovih građevina izgledalo bitno drugačije”, istaknula je. Waidmann je tijekom svog boravka realizirao više od pedeset objekata (nekoliko zgrada u Gajevoj ulici, palaču Dverce, današnju zgradu Leksikografskog zavoda, ekonomsku školu u Medulićevoj ulici, zgradu PMF-a…). Interesantno je da je gradio i izvan Zagreba pa su prema njegovim projektima izgrađene i bolnice u Zadru (Arbanasi), Šibeniku i Dubrovniku.
Tijekom vremena bolnica Vrapče imala je nekoliko adaptacija i dogradnji, no u nekim dijelovima bolnice, poput ureda ravnatelja, sačuvan je autentičan namještaj koji je i danas u funkciji.
Muzej bolnice Vrapče
U sklopu obilaska posjetitelji su mogli pogledati i Muzej bolnice Vrapče koji se također nalazi u kompleksu. Taj je obilazak vodio psihijatar Aleksandar Savić. Naglasio je kako je bolnica uvijek bila organizirana poput malog grada pa je imala sve što je potrebno za svakodnevan život. Interesantno je da su npr. i danas u bolnici zaposlene tri frizerke.
U muzeju se može vidjeti stara medicinska dokumentacija pisana rukom poput raznih povijesti bolesti, dijagnoza, terapija… Izložen je i krevet ograđen mrežom u kakve su nekada smještali teški slučajevi. Tu je i soba za izolaciju, starinska ljekarna te stari medicinski aparati… Izloženi su i likovni radovi bolesnika koje su izrađivani tijekom radnih terapija.
Čak 35 arhitektonskih bisera
Inače, za prvu sezonu Festivala odabrano je 35 arhitektonskih objekata koji su bili predstavljeni građanima. Uz bolnicu Vrapče to su: Popov toranj, javni i sakralni prostori Gornjeg grada, Stara gradska vijećnica, Botanički vrt PMF-a, Hrvatski državni arhiv, palača Zagrebačke burze, kompleks klaonice Zagrepčanka, Osnovna škola Augusta Šenoe, Francuski paviljon, stambeno-poslovna zgrade Napretkove zadruge, atelijer Emila Bohutinskog, stambena zgrada Vukovarska 35-35a, stambena zgrada Kemoboje, Drveni neboder, stambeni sklop Laginjina 7-9, Kockica, zgrada Gradske vijećnice, stambeno naselje Dugave, Dom zdravlja Zagreb – Centar, putnički terminal Zračne luke Franjo Tuđman, poslovna zgrada Seecel, Lauba , odgojno-obrazovni kompleks Središće, Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog, atelijer Silvija Vujičića, Urania, bazenski kompleks Svetice, zgrada Assicurazioni Generali, atelijer akademika Andrije Mutnjakovića, stambeno-poslovna zgrada Veslačka 15-17a, dječji vrtić Lanište, obiteljska kuća u Maksimiru, hotel Zonar i Met boutique hotel.
foto: Zinka Kocijan
