Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u lipnju su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavljene pozitivne godišnje stope rasta obujma građevinskih radova, koje kontinuirano traju od lipnja 2020. Kalendarski prilagođen rast u lipnju se zadržao na razini iz svibnja te je iznosio 3,8 posto godišnje. Prema izvornim indeksima, također je zabilježen rast od 3,8 posto u odnosu na lipanj 2022.
Ipak, podaci na tromjesečnoj razini ukazuju na usporavanje građevinskih aktivnosti i pozivaju na oprez, upozoravaju analitičari RBA. Naime, prema kalendarski prilagođenim podacima, obujam građevinskih radova u razdoblju od travnja do lipnja bio je viši za 1,9 posto, dok je u prethodnom tromjsečju uznosio 4,6 posto. Pema izvornim indeksima zabilježen je pad aktivnosti za 0,5 posto.
Na godišnjoj razini, u drugom tromjesečju 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022., kalendarski prilagođena stopa rasta iznosila je 2,9 posto, a prema izvornim indeksima 1.8 posto, što je također usporavanje u odnosu na prethodno tromječje. Pri tome je, prema kalendarski prilagođenim indeksima, pozitivan doprinos generiran od izgradnje zgrada (+6,1% godišnje), dok je u suprotnom smjeru djelovala izgradnja na ostalim građevinama (-2,2% godišnje). Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.
Pokazatelji za lipanj zaokružili su statistiku za prvu polovicu 2023. godine u kojoj je prosječan rast obujma građevinskih radova prema kalendarski prilagođenim i prema izvornim indeksima iznosio 3,2 posto godišnje, što također predstavlja usporavanje dinamike rasta u odnosu na isto razdoblje 2022. te u odnosu na prosječnu stopu rasta u cijeloj 2022. godini.
Nadalje, u prvih šest mjeseci izdano je 5799 odobrenja za građenje, što predstavlja rast od 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Od toga, 4992 dozvola odnosi se na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.
Posljednji podaci HNB-a ukazuju na zadržavanje poslovnog optimizma u građevinarstvu iznad dugoročnog prosjeka. Promatrano u prvih šest mjeseci ove godine, poslovni optimizam u građevinarstvu na najvišim je razinama od 2019. godine. Unatoč visokim troškovima gradnje, nedostatku kvalificirane radne snage i kontinuiranoj ekonomskoj neizvjesnosti, optimizam u građevinarstvu za sada nastavlja pokazivati stanovitu otpornost.
Posljedica je to i priljeva EU transfera koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti. Navedeno se odražava i na tržište rada, gdje građevinske djelatnosti uz IT i uslužne djelatnosti povezane s turizmom predvode zapošljavanje. Prema posljednjim podacima HZMO-a za srpanj broj osiguranika na godišnjoj razini u građevinarstvu viši je za 4,4 posto (udio u strukturi osiguranika 8,0%), čime se nastavlja trend pozitivnih godišnjih promjena prisutan od listopada 2015. godine.
S druge strane, ograničavajući čimbenik građevinske aktivnosti ostaje nedostatak kvalificirane radne snage i pogoršanje uvjeta financiranja, dok se negativni rizici svakako odnose na intenzitet usporavanja potražnje u gospodarstvu, usporavanje gospodarske aktivnosti u zemljama u okruženju i potencijalno prelijevanje negativnih učinaka na hrvatsko gospodarstvo, kao i dugotrajnost inflatornih pritisaka.
