U sjeni geopolitičkih zbivanja, Državni zavod za statistiku objavio je u petak, 25. veljače, prvu procjenu kretanja BDP-a u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. Gospodarstvo Hrvatske u četvrtom tromjesečju 2021. nastavilo je sa snažnim godišnjim stopama rasta, iako skromnijom dinamikom u odnosu na prethodna dva tromjesečja kada je rast bio dvoznamenkast. U odnosu na isto razdoblje 2020. realna godišnja stopa rasta iznosila je, prema originalnim podacima, 9,7 posto. Na razini cijele 2021. godišnja realna stopa rasta iznosi 10,4 posto.
Sezonski prilagođeni podaci ukazuju na blagi pad gospodarstva budući da je BDP u odnosu na razdoblje srpanj – rujan zabilježio realan pad od 0,1 posto. Usporavanje dinamike oporavka povezano je sa smanjenim optimizmom, a ovakva kretanja su i uobičajena u četvrtom tromjesečju nakon što je snažan rast tromjesečje ranije povezan sa izvrsnim rezultatima središnjeg dijela turističke sezone, navode analitičari RBA. Godišnja stopa rasta prema sezonski prilagođenim podacima iznosila je 9,9 posto.
U svakom slučaju realna gospodarska aktivnost u 2021. uspjela je nadmašiti razinu iz 2019. i tako zatvoriti negativan jaz domaćeg proizvoda. U skladu s očekivanjima godišnji rast u četvrtom je tromjesečju 2021. bio široko rasprostranjen sa snažnim realnim rastom većine sastavnica BDP-a pri čemu je najveći doprinos rastu u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine u najvećoj mjeri došao od povećanja osobne potrošnje i izvoza roba i usluga, dok je uvoz ipak rastao nešto sporije.
Dvoznamenkasti godišnji rast izvoza roba od 24,7 posto te usluga za čak 49,1 posto podržan je turizmom dok potrošnja kućanstava uz stopu rasta od 7,7 posto podršku i dalje nalazi u pozitivnim trendovima na tržištu rada, na što su upućivali i podaci o kretanju maloprodaje u posljednjem tromjesečju. Ipak, potrošnja kućanstava značajno je usporila u odnosu na tromjesečje ranije na godišnjoj razini što je bilo i ranije vidljivo kroz pogoršanje raspoloženja i očekivanja potrošača u posljednjim mjesecima 2021. Investicije u bruto fiksni kapital su rasle i četvrto tromjesečje za redom pri čemu je rast usporen na 0,8% godišnje. Nakon pada u trećem tromjesečju, pozitivnu godišnju stopu rasta zabilježila je i državna potrošnja (+14%).
Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u četvrtom tromjesečju zabilježila najsnažniji rast (sezonski prilagođeni podaci). U zemljama u okruženju rast je bio umjereniji, BDP Rumunjske porastao je 2,7 posto godišnje, Bugarske 4,5 posto, Češke 2,8 posto, Mađarske 7,1 posto te Poljske 7,7 posto.
Prema proizvodnoj metodi realni rast bruto dodane vrijednosti u razdoblju od listopada do prosinca 2021. u odnosu na isto razdoblje 2020. iznosio je 9,3 posto (originalni podaci). Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u četvrtom tromjesečju 2021. ostvaren je u djelatnostima Trgovina na veliko i na malo, Prijevoz i skladištenje i Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane uz godišnji rast za 23,4%.
U ovoj godini analitičari RBA očekuju nastavak rasta gospodarstva iako po primjetno nižim stopama zbog učinka baznog razdoblja. Predvodnik rasta trebale bi postati investicije podržane prije svega izdašnim sredstvima izu EU fondova (prije svega NGEU fonda čija se prva isplata očekuje tijekom prvog tromjesečja) dok će osobna potrošnja podršku i dalje nalaziti u povoljnim trendovima na tržištu rada.
Međutim, s obzirom na posljednja geopolitička događanja, prognoza kretanja gospodarstva EU trenutno je pod revizijom što potencijalno može nepovoljno utjecati na kretanja hrvatskog BDP-a. Geopolitički rizik može potencijalno utjecati na turističku sezonu i averziju prema riziku, a time i posljedično na kretanje cjelokupnog gospodarstva. Iako, analitičari RBA za sada takav scenarij ne očekuju.
Konačno, određeni rizik i dalje predstavljaju poremećaji u dobavnim lancima i rastući troškovi koji stvaraju povećanu neizvjesnost i time predstavljaju rizik projekcije investicijske aktivnosti osobito privatnog sektora.
