I pučinske vjetroelektrane ulaze u sustav državnih poticaja

U sustav državnih poticaja trebala bi ući proizvodnja električne energije u vjetroelektranama na moru, plutajućim sunčanim elektranama i agrosolarnim elektranama

63
pučinske vjetroelektrane
[Image by Andrew Martin from Pixabay]

Prema prijedlogu nove Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora koja je ovih dana upućena u javnu raspravu država će poticati i proizvodnju električne energije u vjetroelektranama na moru, plutajućim sunčanim elektranama i agrosolarnim elektarnama. Ako prijedlog bude usvojen, poticalo bi se 13 različitih vrsta obnovljivih izvora energije.

Nova uredba donosi novu klasifikaciju proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, propisuje nove metodologije izračuna referentnih tržišnih cijena te uvodi popis ključnih brojeva otpada koji se koriste pri proizvodnji električne energije u bioplinskim postrojenjima, navodi se u Vladinu obrazloženju, piše u Jutarnjem listu Vedran Marjanović.

Solarne i vjetroelektrane po instaliranoj snazi ubuduće bi trebale biti razvrstane u tri umjesto u četiri grupe. Manji broj razreda tražili su investitori zbog lakšeg planiranja. Kod elektrana na biomasu mijenjaju se iznosi jačine za pojedine razrede.

Proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora i dalje će moći raskidati ugovore o otkupu s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE), ali to će se morati preciznije regulirati ugovorom.

U sustavu poticaja lani je bilo 1305 elektrana u kojima se električna energija proizvodi iz obnovljivih izvora. Najviše je bilo solara (1216), slijede elektrane na biomasu (38),  elektrane na bioplin (20) i vjetroelektrane (14) koje su pak dominantne po instaliranoj snazi.

Iz sustava poticaja lani je zbog visokih cijena električne energije izašlo 67 elektrana, među kojima je 11 vjetroelektrana. Proizvođačima u sustavu poticaja na ime naknada lani je isplaćeno 2,8 milijardi kuna.