Zahvaljujući povećanoj osobnoj potrošnji i investicijama hrvatsko gospodarstvo raslo je i u drugom tromjsečju: bruto domaći proizvod u travnju svibnju i lipnju porastao je prema originalnim podacima za 2,7 posto, objavio je u prvoj procjeni Državni zavod za statistiku. Rast je nešto sporiji u odnosu na rvo tromjsečje, ali već deseti kvartal za redom BDP raste.
Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u drugom tromjesečju u gornjem dijelu ljestvice prema realnim stopama rasta na tromjesečnoj i godišnjoj razini (sezonski prilagođeni podaci). Snažnija stopa rasta u odnosu na tromjesečje ranije zabilježena je samo u Sloveniji (+1,4%), dok je u odnosu na isto razdoblje 2022. predvodnik rasta bila Rumunjska (+2,7%).
U usporedbi s drugim zemljama Europske unije, Hrvatska u drugom tromjesečju ima treće najbrže rastuće gospodarstvo. Bolje su samo Irska i Rumunjska. Prosjek Europske unije je rast od 0,5 posto.
Prema sezonski prilagođenim podacima tromjesečna stopa rasta iznosila je 1,1% u odnosu na razdoblje siječanj-ožujak 2023. (+2,5% na godišnjoj razini).
Rast gospodarstva u drugom tromjesečju predvođen je najvećom sastavnicom BDP-a, potrošnjom kućanstava te nastavkom rasta bruto investicija u fiksni kapital. Podržana prvenstveno rastom u uslužnim djelatnostima, potrošnja kućanstava je u drugom tromjesečju bila realno viša za 2,3 posto, što je ubrzavanje u odnosu na tromjesečje ranije kada je realan rast iznosio 1,4 posto.
Rezultat je to i izraženog pritiska na rast plaća, i dalje otpornog tržišta rada kao i kretanja u turizmu odnosno izvrsnih ostvarenja u turističkoj predsezoni. Analitičari RBA zaključuju da je nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital šesto tromjesečje zaredom (+3,2% godišnje) rezultat poboljšanja apsorpcije i uspješnijeg korištenja sredstava iz fondova EU. Konačno, i državna potrošnja zabilježila je skromnu, ali pozitivnu stopu rasta od 0,3 posto godišnje.
S druge strane, realni pad u drugom tromjesečju bilježe izvoz i uvoz za 1,6 posto odnosno 3,6 posto godišnje. Navedeno je posljedica nepovoljnih kretanja kod vanjskotrgovinske razmjene. Naime, i kod izvoza i kod uvoza roba zabilježen je razmjerno visok realni pad (-9,7% odnosno -7,3%). Pri tome je smanjenje realne vrijednosti izvoza roba izravna posljedica kretanja na najvažnijim hrvatskim izvoznim tržištima. S druge strane, izvoz usluga bio je viši za 8,3 posto, a uvoz usluga za 23,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. Rast izvoza usluga odražava izvrsna kretanja u turističkoj predsezoni.
Prema proizvodnoj metodi, realni rast bruto dodane vrijednosti u razdoblju od travnja do lipnja 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. iznosio je 2,1% (originalni podaci). Na rast tromjesečnog BDV-a u drugom tromjesečju 2023. utjecao je znatan rast realne dodane vrijednosti u financijskim djelatnostima, djelatnostima osiguranja, stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Ohrabruje i nastavak rasta u djelatnostima građevinarstva iako značajno sporijom dinamikom (+0,8% godišnje). Ipak, na oprez upućuju podaci o kretanju industrijske proizvodnje budući da je prerađivačka industrija u skladu s očekivanjima zabilježila realan pad bruto dodane vrijednosti treće tromjesečje za redom, koji je u razdoblju travanj-lipanj iznosio 2,7 posto. Pad BDV-a zabilježen je i u djelatnostima Trgovine, prijevoza i skladištenja, smještaja, pripreme i usluživanja hrane (-1,3% godišnje).
Unatoč visokoj neizvjesnosti Hrvatska je u prvoj polovici godine zabilježila solidnu dinamiku realne gospodarske aktivnosti iako detaljni podaci (o bruto dodanoj vrijednosti) jasno pozivaju na oprez. Važnost usluga osobito je važna u trećem tromjesečju s obzirom na još uvijek razmjerno visoku sezonalnost hrvatskog turizma. Rezultati ljetnih mjeseci tako će naposljetku osim na izvoz usluga utjecati na raspoloživi dohodak, potrošački optimizam i osobnu potrošnju.
Za sada dostupni podaci glavne turističke sezone (srpanj) ukazuju na godišnji rast dolazaka te blagi pad noćenja, uz očekivanu veću potrošnju trgovine na malo (prema podacima fiskalnih računa). S druge strane, polagano slabljenje inflacije i smanjenje inflacijskih očekivanja, uz rast realnih plaća podržavat će rast osobne potrošnje. Međutim, usporavanje realnih godišnjih stopa rasta BDP-a osobito je izgledno prema kraju godine čemu dodatno doprinosi slabost industrije koja još uvijek nije na stabilnom putu oporavka. Štoviše, kao i u ostatku Europe, ona se nalazi u fazi recesije.
Uz to, razvoj gospodarske situacije u hrvatskim najvažnijim trgovinskim partnerima u EU sugerira na izraziti oprez i slabljenje inozemne potražnje. Naposljetku, analitičari RBA i dalje ostaju optimistični glede nastavka korištenja europskih sredstava koji bi trebali omogućiti nastavak rasta investicija podržavajući našu cjelogodišnju prognozu realnog rasta u 2023. od 2,5 posto godišnje. Ona je zbog visoke neizvjesnosti i vanjskog okruženja izložena blago negativnim rizicima.
