Rigidno radno zakonodavstvo i kućni odgoj koče napredak žena u biznisu

Broj žena u upravama hrvatskih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi polagano raste, ali ih je još uvijek manje od 19 posto, potvrđuje zajedničko istraživanje Deloitta i HUP-a. Čak 77 posto ispitanih smatra da muškarci lakše ostvaruju profesionalni napredak

u 6:50 Zadnja izmjena: 09.03.2019 u 7:51
34
ravnopravnost spolova
Kanadski veleposlanik u Hrvatskoj Daniel Henry Andrew Maksymiuk. državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Spomenka Đurić, predshednica HUP-a Gordana Deranja i predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić

Na Međunarodni dan žena početak trgovanja na Zagrebačkoj burzi simbolički je označen zvukom zvona. Akcija Pozvoni za ravnopravnost spolova, odnosno Ring the Bell for Gender Equality održana je petu godinu za redom u nizu zemalja kako bi se skrenula pažnja na važnu ulogu poslovnog sektora u unapređenju ravnopravnosti spolova. Globalni događaj organizira UN Global Compact s UN Women, Sustainable Stock Exchanges Initiative (SSE), Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC) i Svjetskom federacijom burzi (WFE). Prošle je godine na Međunarodni dan žena zvono zazvonilo 65 burzi diljem svijeta, a ove godine inicijativi su se pridružile 84 burze.

Na Zagrebačkoj burzi zazvonili su ove godine Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca i predstavnica Global Compact mreže Hrvatska, Spomenka Đurić, državna tajnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te veleposlanik Kanade u Hrvatskoj, Njegova Ekscelencija Daniel Henry Andrew Maksymiuk.

Broj žena u upravama hrvatskih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi polagano raste, ali ih je još uvijek manje od 19 posto, pokazalo je drugo zajedničko istraživanje Deloittea i Hrvatske udruge poslodavaca “Žene u poslovnom svijetu“. predstavljeno u četvrtak. Istraživanje je provedeno od listopada do prosinca 2018. godine te prikazuje stavove i razmišljanja 186 žena i muškaraca, menadžera na vodećim pozicijama tvrtki i financijskih institucija, s posebnim naglaskom na razvoj poduzetništva žena.

Prethodno istraživanje provedeno je 2013. i obuhvatilo je susjedne zemlje. Ovog puta istraživanje je obuhvatilo samo Hrvatsku, a pitanja su ostala ista kako bi rezultati bili usporedivi.

U pet godina pomaka na bolje nema

Istraživalo se kakva je percepcija žena o tome koliko im je omogućeno napredovanje na top pozicije, napreduju li lakše muškarci ili žene, kako se percipira kada žena malo digne ton, a kako kada to učini muškarac, koja je razina edukacije potrebna za napredovanje…

“Kada usporedimo rezultate istraživanja iz 2013. i s kraja 2018. možemo zaključiti da pomaka na bolje nema“, rekla je Helena Schmidt, partnerica u Deloitteu. “Žena je u upravama tvrtki na Zagrebačkoj burzi 19 posto, u upravama državnih tvrtki ih je pet posto. Svi smo svjesni tih podataka kojima se ne treba hvaliti.“

Ako pogledamo isključivo poslovne rezultate, žene kao članice uprave imaju jednako dobar učinka kao njihove muške kolege, nastavlja Schmidt. Ali kada se postavi pitanje što mislite tko ima bolje šanse za napredovanje, skoro 80 posto žena odgovara – muškarci. “To je identičan postotak koji je zabilježen u istraživanju 2013. godine. Ništa se nije promijenilo na bolje.“

U istraživanju su sudjelovali muškarci i žene, članovi i članice uprava. Odgovorilo je 95 posto žena. “Muškarci nisu svjesni problema ili ga uopće ne prepoznaju kao problem koji bi se njih trebao ticati“, kaže Schmidt.

Veća rodna ravnopravnost – kvalitetniji rezultati

“Ravnopravnost žena u biznisu nije pitanje samo žena, nego i društva“, ističe predsjednica HUP-a Gordana Deranja. “HUP je prepoznao problem i ovim analizama i drugim aktivnostima koje ćemo provoditi želimo mijenjati tu percepciju. Svjesni smo činjenice da je jako malo žena na tržištu rada, da prostora ima, i ovo vidimo kap priliku. Želimo da više žena bude na rukovodećim pozicijama i želimo za isti rad jednaku plaću. Želimo da se o tome razgovara tijekom cijele godine, a ne samo na Dan žena.“

“Statistike svima mogu biti dobar pokazatelj”, nastavlja Deranja, “ne moraju o tome govoriti samo žene“. “Statistike koje nisu rađene u Hrvatskoj upućuju na to da se tamo gdje je veća rodna ravnopravnost u upravljanju postižu kvalitetniji rezultati, da tvrtke lakše prebrode krize, zahvaljujući svježim idejama, različitim mišljenjima, drugačijem stilu rukovođenja. Ta sinergija rodne ravnopravnosti polučuje odlične rezultate.“

Ivana Gažić je u svom izlaganju prilikom događanja na Zagrebačkoj burzi istaknula je da zastupljenost žena u upravljačkim tijelima poduzeća povećava profitabilnost (ROE) za 35 posto i povećava dodanu vrijednost za dioničare za 34 posto.

Istaknula je Gažić još neke podatke:

  • U EU žene su za isto radno mjesto plaćene 9 posto manje
  • U zemljama OECD-a žene su za isto rano mjesto plaćene 16 posto niže
  • Zaposlenost žena u EU iznosi 66 posto. U deset godina porasla je za 6 posto.
  • U Hrvatskoj je 51,3 posto stanovništva aktivno: 45 posto žena i 57 posto muškaraca
  • U Hrvatskoj je zaposlenost žena 58 posto, u Sloveniji  73 posto
  • u hrvatskom zdravstvu je 62 posto liječnica, ali od 55 ravnatelja bolnica samo je osam žena
  • u Saboru je 12 posto zastupnica, a u Vladi 20 posto ministrica
  • u medijima je prisutnost žena u temama vezanim za politiku i gospodarstvo 12 posto.

Kako osvijestiti žene da zauzmu vodeća pozicije

S obzirom na to kakvo je stanje u našem gospodarstvu, imamo izvrsnu priliku da potaknemo više žena da zauzmu rukovodeće pozicije, da im se da prilika da svojim znanjem i iskustvom talentom koji imaju pridonesu razvoju našeg gospodarstva, poručila je Gordana Deranja gostujući u emisiji U mreži prvog Hrvatskog radija.

“Kroz djelovanje našeg SheXO kluba koji okuplja vodeće poslovne žene i kroz djelovanje HUP-a nastojimo osvijestiti žene da žele doći na menadžerske i rukovodeće pozicije“, rekla je Helena Schmidt gostujući u istoj emisiji.

U istraživanju je postavljeno pitanje “Mislite li da je top poziciju moguće uskladiti s obitelji?”. Žene su u ogromnom postotku odgovorile da je moguće. Međutim, kada je postavljeno pitanje treba li im nekakav poticaj da prihvate takvu poziciju, broj pozitivnih pozitivnih odgovora bio je niži, oko 50 posto.

“Istraživanja pokazuju da će žene teže pristati na neku funkciju ako misle da joj nisu dorasle, ako nisu dovoljno kompetentne ili nemaju dovoljno iskustva. Muškarci će bez obzira na sve prilično lako pristati“, upozorava Gordana Deranja.

Podrška obitelji

I Helena Schmidt se slaže da žene preuzimaju neku rolu samo kada su sigurne da su sposobne i spremne na to. “I muškarci i žene mogu biti jako dobri top menadžeri. Neupitno je da žene imaju kvalitetu i da to žele, ali možda nešto u našoj prirodi traži dodatni poticaj kako bismo rekle ‘Mi to možemo’“, smatra Schmidt. Podsjeća također da su žene opreznije kada je riječ o dugoročnim poslovnim strategijama, financijskoj održivosti, analizama. “Manje je kompanija kojima upravljaju žene koje upadaju u krizne situacije zbog nepažnje.“

“Žene su te koje se preispituju, ali ima onih koje su veoma odlučne, moćne svjesne svog znanja i sposobnosti pa ne mogu napredovati”, upozorava  Gordana Deranja. “Ako prihvatimo da ženi treba nekakav poticaj, dodala bih da joj treba poticaj ili je stjerana u kut. Žene su puno hrabrije što se tiče samozapošljavanja, pokretanja svog biznisa. To jesu mali poslovi, ali su stabilni, profitabilni i traju. Na društvu je da učinimo maksimu koji možemo. Ako žena ima podršku obitelji i supruga, to joj je sigurno jači motiv neko podrška okoline. Ako ima i podršku u smislu vrtića, cjelodnevnog boravka u školi, ako postoji briga za stare i nemoćne, lakše će prihvatiti izazove koji stoje pred njom“.

“Kada smo pitali što je pomoglo da dođete na sadašnju poziciju, u upravu društva, na prvom mjestu su bili vlastita sposobnost, htijenje i želja s više od 80 posto odgovora. Na drugom mjestu više od 40 posto odgovora bila je podrška obitelji, na trećem edukacija. Infrastruktura jest manjkava, ali moram reći da se malo precjenjuje utjecaj odlaska na porodiljni i djece na karijeru. Žene to ne doživljavaju kao toliki problem kao muškarci kada ih pitate zašto žene slabije napreduju. Ženama je to možda četvrtina problema. Ostalo je sredina u kojoj jesmo. Prepreka napredovanju je klima prema ženama, taj patrijarhalni svijet u kojem živimo. Žena se često ni ne uzima u obzir kada su napredovanja u pitanju. To što su ih djeca zaustavila u jednom dijelu karijere ženama je manji problem”, ukazuje Schmidt.

(Ne) ravnopravnost izvire iz kućnog odgoja

“Govorimo da su žene te koje se više boje i više promišljaju, a s druge strane  imamo muškarce koji misle da to njima pripada. Biti na čelu tvrtke znači moć, znači položaj, i podrazumijeva se to pripada muškarcu. To je u odgoju i svi trebamo dati svoj doprinos da se to promijeni. Ja ne očekujem drastične korake, ali mali koraci naprijed, bez koraka natrag, bili bi uspjeh“, kaže predsjednica HUP-a.

Ipak, podsjeća da postoji područje u kojem su žene nedodirljive: samo 12 posto muškaraca sudjeluje u kućanskim poslovima.

Sve to izvire iz kućnog odgoja, dodaje. “Dječaci se moraju igrati autićima, ne smije pogledati lutkicu, ne smije se približiti štednjaku. Trebali bismo pustiti djecu da sve vide, da sve probaju, da bude kreativna, da se sama usmjeravaju, pokazuju svoje interese. Ne možemo svi biti vrhunski sportaši, niti vrhunski talenti u nečemu, ali trebamo imati jednake prilike. Talent i znanje nemaju rodnih predznak. Nije važno je li to muškarac ili žena, bitno je da ima rezultate.“

No, tu je, dodaje, i zakonodavstvo. “Vidimo male pomake. Percepcija na razini države se mijenja, ima više programa za žene, pristup novcu olakšan je kada su žene u pitanju. Ranije je velika barijera pokretanju biznisa bila što žene nemaju nekretnine.“

Rigidno zakonodavstvo

Jedna od najvećih prepreka napredovanju je nefleksibilnost rada, odnosno velika ograničenja za rad kod kuće. Za poslodavca koji želi uvesti rad od kuće to je administrativno zahtjevno. Riskiraju kazne.

“Netko će reći da se i sada može raditi od kuće. Ali uvjeti koji su propisani – praćenje radnog vremena, propisane stolice na kojima treba sjediti, vatrogasni aparat, protupožarni izlaz…  – svi ti apsurdi koče poslodavca. Ako inspekcija dođe kontrolirati u kakvim uvjetima radite kod kuće, kaznit će poslodavca jer nisu ispunjeni propisani uvjeti”, upozorava predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

I Helena Schmidt potvrđuje kako bi to trebalo maksimalno pojednostavniti. “Treba omogućiti rad kod kuće muškarcima i ženama na poslovima na kojima je to moguće. Fleksibilnost radnih uvjeta i infrastruktura – vrtići i sve ostalo – jest ono što treba obiteljima.“

Deranja poziva dase ugledamo na primjere dobre prakse u EU. “Imamo rigidno zakonodavstvo. Za to što tražimo i što bismo htjeli mijenjati u zakonu o radu ne treba novaca. Treba samo volje, treba fleksibilnosti i treba razumjeti problem te shvatiti da je to što predlažemo dobro”, zaključuje predsjednica HUP-a.