Prema 29. godišnjem pregledu financija u nogometu Deloitteovog odjela sportskih djelatnosti, “velikih pet” europskih liga ostvarilo je rekordnih 17 milijardi eura prihoda u sezoni 2018./2019., što je povećanje od 9 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Europsko nogometno tržište kao cjelina ostvarilo je rekordno visoke prihode od 28,9 milijardi eura u sezoni 2018./2019. Pokretači rasta bile su pet velikih europskih liga čijim je klubovima dodijeljena većina dodatnih UEFA-inih sredstava u vrijednosti od 700 milijuna eura.
Prihodi klubova Premier lige premašili 5,9 mlrd eura
Zajednički prihodi klubova iz Premier lige premašili su 5,9 milijardi eura u sezoni 2018./2019., što čini godišnje povećanje of 7 posto. Prihodi Premijer lige bili su 73 posto veći od prihoda njena najvećeg konkurenta, španjolske La Lige.
Rast prihoda klubova Premier lige u sezoni 2018./2019. omogućio je potrošnju dodatnih sredstava na igrače. Sveukupni omjer plaće i prihoda u klubovima Premijer lige narastao je s 59 posto u sezoni 2017./2018. na 61 posto u sezoni 2018./2019.. Istodobno je operativna dobit pala za 5 posto na 935 milijuna eura, što je treća najveća dosad zabilježena operativna dobit. Međutim, gubitak prije oporezivanja klubova Premier lige iznosio je 187 milijuna eura u sezoni 2018./2019., što je za gotovo 670 milijuna eura slabiji rezultat nego prošle godine. Razlog slabijeg rezultata su pad dobiti od transfera igrača i rasta iznosa amortizacije.
Prihodni jaz unutar europskih nogometnih liga nastavio se produbljivati. Pandemija virusa COVID-19 vrlo vjerojatno će dodatno pogoršati situaciju s obzirom na to da najveći klubovi vjerojatno najsnažnije ugovorno štite svoje prihode, dok se manji klubovi više oslanjaju na prihode od utakmica i sezonske komercijalne ugovore.
La Liga pretekla Bundesligu
Klubovi španjolske La Lige zajednički su ostvarili 3,4 milijarde eura u sezoni 2018./2019. Rast prihoda koji premašuje 300 milijuna eura (10 %) u sezoni 2018./2019. je drugi najveći apsolutni rast u pet velikih liga, a La Liga je po prihodima premašila prihode Bundeslige (3,3 milijarde eura).
>>Barcelona prvi put pobjednik Financijske nogometne lige
>>Real Madrid predvodi digitalnu transformaciju u nogometu
Klubovi Bundeslige su u sezoni 2018./2019. ipak ostvarili impresivan rast prihoda od 177 milijuna eura (6 %) zbog porasta prihoda od televizijskih prava (19 %).
>>HNS prodaje TV prava za HNL švedskoj tvrtki bez referenci i jamstava
Međutim, zbog ranijeg povratka na teren u Bundesligi u prekinutoj sezoni 2019./2020. njemačka će liga vrlo vjerojatno zabilježiti više prihode od španjolske La Lige u sezoni 2019./2020. La Liga će se vjerojatno vratiti na drugo mjesto po prihodima u sezoni 2020./2021. zbog porasta prihoda od televizijskih prava.
Serie A, prva talijanska nogometna liga s 2,5 milijarde eura prihoda, i Ligue 1, prva francuska nogometna liga s prihodom od 1,9 milijardi eura, ostvarile su znatan rast prihoda od 11 odnosno 12 posto. U Italiji je početak novog trogodišnjeg ugovora o međunarodnim medijskim pravima donio rast prihoda od televizijskih prava za 11 posto. Francuski su klubovi ostvarili dodatnih 110 milijuna eura prihoda od televizijskih prava zahvaljujući uspješnijim nastupima u UEFA-inim natjecanjima.
Sezona 2019./2020. – sezona bez presedana
Prekid sezone 2019./2020., pokazuje analiza Deloitteova odjela sportskih djelatnosti, dovest će do smanjenja prihoda klubova Premier lige u financijskoj godini 2019./2020. za otprilike 1,1 milijardu eura. Od tog će iznosa gotovo 50 posto će trajno nestati zbog izostanka prihoda od utakmica i smanjenja iznosa u ugovorima o tv pravima i komercijalnim ugovorima uslijed odgađanja utakmica i njihova igranja bez prisustva publike. Ostatak će se odgoditi do financijske godine 2020./2021. zbog odgode skoro četvrtine sezone za razdoblje nakon 30. lipnja. Slijedom toga, i unatoč mogućoj odgodi početka sezone, u financijskoj će se godini 2020./2021. možda zabilježiti rekordni prihodi.
“Očekujemo da će trenutačna pandemija virusa COVID-19 u ovoj sezoni prouzročiti znatno smanjenje prihoda i operativne gubitke za cijeli europski nogomet. Klubovi su prisiljeni suočiti se s višestrukim financijskim posljedicama, uključujući smanjenje ili odgodu komercijalnih prihoda i prihoda od televizijskih prava, kao i gubitak prihoda od utakmica i ostalih povezanih prihoda”, rekao je Dan Jones, partner i voditelj u Deloitteovu odjelu sportskih djelatnosti.
Nada u snažan oporavak
“Povratak nogometa, na siguran i razuman način, vrlo je važan za ograničenje financijskog učinka pandemije”, dodao je Jones. “Europske lige na različite se načine i u različitom tempu nose s novonastalom situacijom. Uspješan povratak svake pojedine lige te snaga njihovih odnosa s televizijskim i komercijalnim partnerima vjerojatno će znatno i trajno utjecati na financijsku snagu klubova i liga.”
“Međutim”, poručio je Jones, “smatramo kako će ponovno pokretanje Premier lige i niza drugih liga rezultirati brzim oporavkom financija, s obzirom na to da će se dio prihoda od televizijskih prava prebaciti u financijsku godinu 2020./2021., što može dovesti do snažnog skoka prihoda u idućoj sezoni”.
Jones je na kraju rekao kako na brojna pitanja ne znamo odgovore, osobito kada je riječ o tome kada i u kolikom broju će se navijači vratiti na stadione te kakav će biti učinak na poslovanje komercijalnih i televizijskih partnera.
“Nogometna industrija nada se da su snažan oporavak i povratak na relativnu financijsku normalnost mogući u sezoni 2021./2022.”, zaključi je Jones.
Lige izvan „velikih pet”
Među ligama koje ne pripadaju među “pet velikih” europskih nogometnih liga, vodeću poziciju zadržala je ruska Premijer liga i to unatoč padu prihoda od 61 milijuna eura (8 %). Turska liga Süper Lig ostvarila je ograničeni rast prihoda od 2 posto u eurima i smanjila jaz u odnosu na rusku Premijer ligu.
>>Engleska druga nogometna liga ima veće prihode od većine europskih liga
Lige u Belgiji, Nizozemskoj i Austriji u sezoni 2018./2019. ostvarile su znatan rast prihoda. Prihodi klubova belgijske Jupiler Pro lige porasli su za 16 posto na 344 milijuna eura zahvaljujući prihodima od televizijskih prava što je, kao i u francuskom slučaju, posljedica uspješnih nastupa belgijskih klubova u UEFA-inim natjecanjima u odnosu na sezonu 2017./2018.
Prihodi klubova nizozemske lige Dutch Eredivisie porasli su za 20 posto, dok je u austrijskoj Bundesligi broj natjecateljskih momčadi narastao na 12, a prihodi su porasli za 45 posto, na 256 milijuna.
“Premda je u sezoni 2018./2019. zabilježen rast u većini manjih europskih liga, učinci pandemije COVID-19, osobito na lige koje se u većoj mjeri oslanjaju na prihode od utakmica, sa sobom nose velike izazove”, rekao je Tim Bridge, direktor u Deloitteovu odjelu sportskih djelatnosti.
