Sanjin Purić: Dogovorene Posebne uzance još uvijek nisu zaživjele

Građevinarstvo i proizvodnja Krk, ili skraćeno GP Krk, po prihodu i broju zaposlenih jedno je od najsnažnijih građevinskih poduzeća u Hrvatskoj. Grupu GP Krk čine GP Krk d.d., GP Krk trgovina d.o.o., GP Rijeka d.d. i Kamenolom Fužinski Benkovac. Tvrtka je u vlasništvu malih dioničara. Lani je matična tvrtka, prema javno dostupnim podacima, ostvarila ukupni prihod od 778,6 milijuna kuna (oko 103,34 mil. eura). Predsjednik Uprave GP Krk Sanjin Purić u kolovozu prošle godine izabran je i za predsjednika Udruženja graditeljstva Hrvatske gospodarske komore. Za časopis Mineral & gradnja o poslovanju tvrtke i o hrvatskom građevinskom sektoru s njim je razgovarao Tihomir Dokonal.

• Podaci za prvo polugodište su optimistični: obujam građevinskih radova veći je za 3,2 posto, broj izdanih građevinskih dozvola za 3,3 posto, BDP je u drugom kvartalu porastao 2,8 posto, a prema podacima HNB-a poslovni optimizam građevinara je iznad dugoročnog prosjeka. Kakva je bila prošla godina i prvo polugodište ove za GP Krk i za hrvatski građevinski sektor prema Vašoj ocjeni?

Za godinu iza nas kažemo da je relativno uspješna. Zašto relativno? Zato što je na ostvarene rezultate snažan negativan doprinos dala enormna inflacija, kao i povećanje cijena materijala i sirovina, sve ono što nas prati posljednje dvije godine. Trendovi su se u tekućoj godini primirili te je usporen taj rast, a i mi smo, s druge strane, oprezniji prilikom sklapanja ugovora s fiksnom cijenom i pokušavamo se pravovremeno osigurati kroz ugovorne klauzule.

Što se zaposlenosti tiče, u Hrvatskoj smo i dalje na valu investicija sufinanciranih iz EU fondova, a značajan doprinos obujmu građevinskih radova dala je i obnova od potresa na zagrebačkom i petrinjskom području.

• Koji su glavni projekti na kojima GP Krk trenutačno radi? Kolika je vrijednost ugovorenih poslova na tržištu i kakva je njihova struktura?

Glavni projekti na kojima tvrtka danas izvodi radove su izgradnja državne ceste D403 u Rijeci, druga cijev tunela Učka, sustav odvodnje sanitarnih voda aglomeracije Rijeka, obnova od potresa Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb u Petrovoj ulici, logistički centar Plodine Kukuljanovo i niz manjih projekata.

Danas imamo ugovorene, a nerealizirane poslove vrijedne oko 200 milijuna eura, s rokom realizacije od prosječno 2 godine.

• Kakva je situacija s projektima GP Krka na stranim tržištima?

GP Krk d.d. je s podružnicom u Ljubljani kontinuirano, niz godina prisutan na slovenskom tržištu. Naši proizvodni kapaciteti smješteni su na granici sa Slovenijom i daju značajan doprinos našoj konkurentnosti na tržištu Slovenije. Trenutno izvodimo radove na nekoliko projekata cestogradnje na državnim cestama i autocestama. Potpisali smo ugovor te smo uvedeni u posao izgradnje novog čvora na autocesti Log-Dragomer.

• Uspijeva li građevinski sektor zadovoljiti zahtjeve tržišta? Ministar Bačić najavio je početkom ljeta otvaranje više od 750 gradilišta u sklopu obnove i zatražio odgovor može li sektor do kraja godine kvalitetno odgovoriti zahtjevima Ministarstva. Ima li sektor dovoljne resurse -strojeve, ljude, novac?

Na ovo pitanje mislim da je odgovor zapravo moje protupitanje, a to je: imamo li kratkoročne i dugoročne planove za realizaciju ovih zahtjevnih aktivnosti? Imamo li pripremljenu dokumentaciju, projekte, dozvole? Imamo li posložen sustav javne nabave koji može reagirati i ubrzati postupke, donijeti odluke? Dakle, ako imamo sve navedeno, smatram da se uz sve izazove građevinari mogu organizirati i realizirati obnovu u realnim vremenskim okvirima.

• Koliko je GP Krk uključen u projekte vezane uz NPOO i obnovu nakon potresa?

Sudjelujemo na više infrastrukturnih projekata poboljšanja vodoopskrbe i odvodnje vezanih uz NPOO te obnove od potresa od kojih je najveći cjelovita obnova Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb u Petrovoj ulici.

• Koliko novca odobrenog kroz NPOO može apsorbirati hrvatski građevinski sektor? Hoće li veći dio kolača pripasti stranim građevinskim tvrtkama?

Hoće li veći dio pripasti stranim tvrtkama ne bih nagađao, ali dio svakako hoće. Na svim većim javnim nabavama za radove pojavljuju se i tvrtke s istoka poput albanskih, turskih, kineskih… Ono što ih karakterizira je inicijalno niska cijena u prvom koraku te, nakon toga, upitna realizacija projekata i redovito nepoštivanje naših propisa, kolektivnih ugovora… Tu moramo tražiti jaču podršku države u zaštiti domaćeg građevinskog sektora i iskoristiti doprinose koje domaće tvrtke imaju na BDP države.

• Glavni izazovi su promjene cijena materijala na tržištu i nedostatak radne snage, ali nakon sastanka s ministrom ste rekli da ste na dobrom putu da se pronađu rješenja. U kojem smjeru idu ta rješenja? Kakva je trenutno situacija s cijenama građevinskog materijala?

Što se tiče „divljanja” cijena materijala i energenata, svega što nas je zadesilo pred više od dvije godine, najprije s COVID krizom pa nastavno s ukrajinskim ratom, Vlada je promptno reagirala inicijativom za revizijom postojećih ugovora. Međutim, zastoj se dogodio u provedbi kod javnih naručitelja i jedinica lokalne samouprave. Dio javnih naručitelja odlučno je ovu temu postavio kao prioritetnu uviđajući da je upitna realizacija projekata i tu se postigao dogovor, međutim postoji i dobar dio naručitelja koji smatraju da je ovaj problem isključivo na strani izvoditelja i zasigurno će biti određenih projekata čija će se realizacija bitno prolongirati ili zaustaviti do rješavanja ove problematike.

• Kako se primjenjuju Uzance, je li povećana likvidnost? Što je s kliznim skalama? Vlada je donijela zaključak kojim se pokušavaju smanjiti rizici uzrokovani globalnim poremećajima na globalnom tržištu građevinskog materijala. Koliko su mjere pomogle, kakav je konkretan učinak?

Nažalost, Posebne uzance na kojima se radilo godinama kako bismo na jednostavan i unificiran način uredili ugovorne odnose naručitelja i izvoditelja u zamjenu za razne modele ugovaranja tipa FIDIC ili slično još uvijek nisu zaživjele. Naime, primjena istih se redovito isključuje iz ugovora o građenju čak i kod naručitelja koji su sudjelovali u pripremi istih. Tu moramo biti ustrajni, jer da smo primjenu Uzanci imali prilikom krize zbog poskupljenja, ne bismo nakon dvije godine još obrađivali ovu temu.

• Po prvi put ste od Ministarstva dobili planove za nekoliko mjeseci unaprijed, što ste kao sektor zazivali već duže vrijeme. Koliko će to pridonijeti efikasnosti sektora?

Planiranje je temelj realizacije svakog građevinskog projekta. Sve naše veće građevinske tvrtke imaju knjigu narudžbi popunjenu barem godinu do godinu i pol unaprijed i to je minimalno razdoblje za kontinuirano poslovanje. Obnova od potresa je specifična, uvijek je želja da se ista obavi u što kraćem roku zbog ljudi koji su ostali bez domova. Svjesni smo da u takvim slučajevima moramo naći kompromis.

• Kakva su Vaša srednjoročna očekivanja, prvenstveno u kontekstu uvođenja eura u Hrvatskoj, inflacije i energetskog sektora u globalu? Kakve su srednjoročne prognoze za građevinski sektor i na što će se fokusirati GP Krk, kakvi su planovi i očekivanja za ovu godinu?

Jedinstvena valuta donosi nam izjednačavanje rizika poslovanja sa zapadnom konkurencijom, olakšava izlazak našim izvoznicima na tržišta Europske unije te smanjuje rizik tečajnih razlika. To su pozitivne konotacije. S druge strane imamo i negativne, a to je korištenje trenutka zamjene valute za neopravdano podizanje cijena, nekretninski balon i slično.

Svi pokazatelji ukazuju da ćemo u narednih nekoliko godina održavati trend zaposlenosti barem na razini kakvu imamo trenutno. I da, naravno da uz izazove s kojima živimo neće biti jednostavno, ali optimizma nam ne nedostaje.

>>Josip Purić: Preživjeli smo jer smo radili sve što se nudilo

Cijeli intervju s gospodinom Sanjinom Purićem objavljen je u časopisu Mineral&Gradnja br. 152 (04/2023), autor: Tihomir Dokonal. Sva prava pridržana @Mineral&Gradnja