Koprivnica je jedan od najuspješnijih gradova u Hrvatskoj u odvojenom prikupljanju otpada. Sa sortiranjem su krenuli 2004. kada je izgrađeno reciklažno dvorište i postavljeni su spremnici za odvojeno sakupljanje reciklabilnog otpada na zelenim otocima. Europskom direktivom zadanu stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada premašili su 2019. godine, a do danas su rezultat poboljšali i lani je na području Koprivnice iz ukupnog miješanog otpada odvojeno 60 posto korisnog otpada. Koprivnica je i jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je investirao u kompostanu.
O tome kako se gospodari otpadom u Koprivnici za časopis Tehnoeko govorio je Saša Grubačević, direktor Sektora za gospodarenje otpadom u koprivničkom Gradskom komunalnom poduzeću Komunalac d.o.o.
- Kakvi su rezultati prikupljanja otpada u 2022. u Koprivnici? Koliko je prostora za napredak?
Danas se prema našim internim podacima za 2022. godinu odvoji oko 60 posto korisnog otpada iz ukupnog miješanog otpada na području Koprivnice, a godinu ranije bili smo na 55 posto. Povećanje od 5 postotnih poena (+9,1 posto, op. red.) na godišnjoj razini, kada je postotak već vrlo visok, velik je uspjeh. Prostora za napredak uvijek ima, ali naš godišnji rast dokazuje da se taj prostor i iskorištava te svake godine rastemo s postocima odvojeno prikupljenog otpada. Važno je i spomenuti da se količine – ovdje govorimo o težini – miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište smanjuju svake godine, i to uz povećanje broja korisnika odnosno jedinica lokalne samouprave kojima Komunalac Koprivnica odvozi otpad.
- Kako funkcionira sustav prikupljanja otpada na području Koprivnice. S kakvom infrastrukturom raspolažete?
Mješoviti komunalni otpad prikuplja se svaka dva tjedna na kućnom pragu svih korisnika, a imamo ih nešto više od 16.000. Svako kućanstvo ima spremnik veličine 80, 120, 240 ili 360 litara, ovisno o potrebama kućanstva, a stanari u zgradama dijele veći zajednički spremnik. Glomazni otpad na kućnom pragu korisnika sakuplja se jednom godišnje prema unaprijed utvrđenom rasporedu po rajonima, a moguće ga je i besplatno odložiti u reciklažno dvorište ili mobilno reciklažno dvorište.
U Koprivnici postoji i Reciklažno dvorište za građevinski otpad gdje se također određena količina besplatno može odložiti. Papir i plastična ambalaža te biorazgradivi otpad također se prikupljaju na kućnom pragu prema rasporedu, a dodatno se papir i plastika mogu besplatno odložiti na reciklažnom dvorištu, dok se biorazgradivi otpad besplatno odlaže u Kompostani Herešin.
U Koprivnici postoji i 70-ak zelenih otoka za odlaganje papira, plastike, metala i stakla te dvije lokacije za odlaganje tekstila i četiri lokacije za odlaganje otpadnog jestivog ulja. Uz plastiku, papir, metal, staklo, tekstil, ulje i glomazni, sav ostali otpad (EE, problematični, lijekovi, gume, izolacijski materijali) može se besplatno odložiti na reciklažnom dvorištu.
Što se tiče infrastrukture, svako kućanstvo ima spremnike za miješani komunalni otpad, papir, plastiku i biorazgradivi otpad. Tu je Reciklažno dvorište Herešin, Mobilno reciklažno dvorište, Kompostana Herešin te reciklažno dvorište za građevinski otpad, uz već spomenute zelene otoke.
- Koliko je građanima trebalo da prihvate novi sustav prikupljanja otpada i kako ste to postigli? Dosta ste ulagali – i novca i truda – u edukaciju.
Već 2004. godine otvoreno je reciklažno dvorište i krenuli smo s odvajanjem otpada. Od 2011. godine konstantno se provode edukacije u vrtićima i školama te ostalih građana putem edukativnih letaka, radio emisija, radionica i javnih tribina. Građani su relativno brzo prihvatili novi način sakupljanja otpada, pogotovo mlađe generacije jer su imale konstantne informacije oko odvojenog skupljanja otpada što se i vidi iz rezultata – danas je Koprivnica drugi grad u Hrvatskoj po odvojenom sakupljanju otpada. Naročito je poznata naša maskota Mirko Reciklirko u edukaciji mlađe populacije. Ove godine predstavili smo i novu maskotu, Mirku Kompostirku, koja djecu i mlade educira o pravilnom zbrinjavanju biorazgradivog otpada i važnosti kompostiranja.
Također, 2023. provedene su i edukacije u svim koprivničkim vrtićima u kojima je ukupno 1.000 djece prošlo njima namijenjene radionice te su svi dobili promotivne materijale vezane uz pravilno odvajanje otpada i recikliranje.
- Što se dešava s odvojenim otpadom? Čini se da je to kritična točka u hrvatskom sustavu gospodarenja otpadom. Kakva je situacija u drugim zemljama EU-a?
U Hrvatskoj je veliki problem oko daljnjeg plasmana, obrade ili ponovne uporabe odvojeno sakupljenog otpada. Nije uspostavljen sustav oporabe, naročito za plastiku, što predstavlja veliki trošak odvoza, obrade i sortiranja, a pitanje je gdje ta plastika završava.
Na razini države nema većih reciklažnih centara za daljnje sortiranje i recikliranje plastike, burza otpada nije kvalitetno uspostavljena, a svi su primorani odvajati i sakupljati otpadnu plastiku za koju se plaća velika cijena odvoza i zbrinjavanja. Komunalci i jedinice lokalne samouprave sve više uvode sustave odvojenog sakupljanja, no postavlja se pitanje što dalje s takvim otpadom. Javlja se problem da je odlaganje otpada na odlagalište jeftinije rješenje, jer kod nas nema pravih reciklažnih centara.
EU je 2021. predstavila novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, uključujući i stroža pravila o recikliranju kojem će se sve članice morati prilagoditi, a kod nas nema konkretnih rješenja. Okolne europske zemlje imaju riješene sustave, od sakupljanja, sortiranja, recikliranja, ponovne uporabe pa do energetske oporabe otpada koji se ne može reciklirati.
- Postavili ste spremnike za otpadno ulje i među rijetkim ste gradovima koji su investirali u kompostanu. Kakvi su rezultati? Je li kompostana opravdala ulaganja? Kako ste pridobili građane za gradnju kompostane?
Uveli smo spremnike za otpadno jestivo ulje što se pokazalo kao dobar potez i građani su to brzo prihvatili.
U cilju zaštite okoliša i razvoja održivog gospodarenja otpadom na području Koprivnice još je 2011. izgrađeno kompostište te se postupno uvodilo sakupljanje biorazgradivog otpada na kućnom pragu putem vreća pa kasnije smeđih spremnika, a 2021. dograđena je postojeća kompostana.
Biorazgradivi otpad prikupljen od naših korisnika ulazi u proces kompostiranja, gdje nakon niza kontroliranih aktivnosti nastaje visoko kvalitetan finalni proizvod – kompost I. klase DomKo u roku od 6 do 8 tjedana. Kompost se prodaje u rinfuzi ili vrećama, a građani koji kupe dodatnu vreću za predaju biootpada mogu besplatno dobiti 10 litara komposta, kao i građani koji sami dovezu biootpad na kompostanu – za jedan kubik biorazgradivog otpada mogu dobiti 30 litara komposta.
Investicija je bila velika, sufinancirana je i iz fondova Europske unije, ali takvo ulaganje itekako je opravdano, što zbog količina koje se na godišnjoj razini prikupljaju i obrađuju (9.000 tona), a što zbog obaveze organiziranog sakupljanja biorazgradivog otpada svih JLS-ova.
Nova kompostana izgrađena je na mjestu postojeće, u blizini, ali izvan naseljenog prigradskog naselja. Budući da je natkrivena i poluzatvorenog tipa, neugodni mirisi svedeni su na minimum. U tijeku je i izgradnja prilazne ceste koja će rasteretiti promet u ulicama koje vode prema kompostani, tako da će sav teretni promet zaobići ulice s obiteljskim kućama u prigradskom naselju.
Projekt dogradnje, unapređenja i opremanja kompostane u Herešinu pokrenuli ste 2020. S obzirom na pandemiju, povećanje cijena materijala, nedostatak radnika, je li bilo problema u realizaciji? Koliko je vrijedna investicija?
Na vrijeme smo krenuli s planiranjem, projektiranjem i izgradnjom kompostane te tako izbjegli povećanje troškova materijala ili nedostataka radnika. Projekt „Dogradnja, unapređenje i opremanje postrojenja za recikliranje odvojeno sakupljenog biootpada u kojem se provodi tehnološki proces kompostiranja u Herešinu” vrijedan je 14.318.950,46 kuna, dok je ukupni iznos sufinanciranja iznosio 4.464.235,80 kuna. U suradnji s izvođačem radova, svi radovi i cijeli projekt proveden je u zadanim rokovima i na vrijeme, tako da možemo reći da problema u realizaciji nije bilo.
Nakon puštanja u probni rad poslije otvorenja u srpnju 2021. godine, 2022. bila je prva puna godina rada Kompostane te su ostvareni svi ciljevi, i što se tiče prikupljenih količina, i što se tiče proizvodnje komposta. Prema analizama ovlaštenih laboratorija, kompost je u kategoriji prve klase te se može koristiti i u ekološkoj poljoprivredi.
Građani su već ranijih godina stekli naviku odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada na kućnom pragu i dovoza direktno na Kompostanu, kao i korištenje komposta u svojim vrtovima, za sadnju cvijeća i uzgoj poljoprivrednih kultura.
- Dosta je polemika oko svrsishodnosti Centara za gospodarenje otpadom, od osporavanja tehnologije pa do osporavanja samog sustava ovakvog kakav je zamišljen. Kako vi gledate na to? I može li sustav u Hrvatskoj funkcionirati bez spalionica?
Svaki od sustava ima svoje prednosti i mane. Naglasak bi trebao biti na odvojenom sakupljanju na kućnom pragu kako bi se dobila kvalitetna sirovina za daljnje recikliranje. Ostatni otpad bi išao ili u centre ili u energane koje su nužne za daljnju oporabu ostatnog otpada. Energane su potrebne kako bi se stvorila energija iz ostatnog dijela koji i nastaje u zamišljenim centrima za gospodarenje otpadom.
- Što bi trebalo dugoročno, a što bismo mogli kratkoročno učiniti kako bismo poboljšali sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj?
U prvom redu najvažnije je izbjegavanje proizvodnje otpada te postizanje potpunog kružnog gospodarstva, od dizajna proizvoda do potrošača. Navedeno zahtijeva veći angažman države u donošenju programa sprečavanja nastanka otpada, a koji obuhvaća sve sudionike uključene u procese, od proizvodnje do oporabe i zbrinjavanja otpada te osiguranje financijskih sredstava za provedbu istoga. Uvođenjem potpunog kružnog gospodarenja povećao bi se gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta.
Za kratkoročni učinak poboljšanja sustava gospodarenja otpadom potrebna je pomoć Fonda zaštite okoliša i Ministarstva zaštite okoliša za nabavu potrebne opreme i vozila za sakupljanje komunalnog otpada, izgradnju infrastrukture za obradu otpada, ponovnu uporabu, termičku obradu i zbrinjavanje reciklabilnog komunalnog otpada u smislu većih potpora za sufinanciranje za sve jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća.
Cijeli intervju je objavljen u časopisu Tehnoeko br. 105 (03/2023), razgovarao: Tihomir Dokonal; / Sva prava pridržana @Tehnoeko
