Na bivšem odlagalištu fosfogipsa planira se solarna elektrana

Bivše Petrokemijino odlagalište fosfogipsa trebalo bi postati jedna od najvećih solarnih elektrana u Hrvatskoj, piše Poslovni dnevnik. Odlagalištem je upravljala tvrtka De-Fos, koja je uoči privatizacije Petrokemije izdvojena, a prije dvije godine preuzela ju je tvrtka Flamtron u vlasništvi poduzetnika Ante Markovića.

A Markovićev plan je gradnja solarne elektrane na terenu Petrokemijinog odlagališta. Još lani je tražio partnera za takvo ulaganje i osnovao je tvrtku Solarna elektrana Deponija fosfogipsa. Partnera je našao u tvrtki Končar – Obnovljivi izvori, članici grupacije Končar, koja je dokapitalizirala Solarnu elektranu Deponija fosfogipsa s 501 tisućom kuna i tako postala 51-postotni vlasnik.

“Početkom godine Končar je aktualizirao inicijativu prema nadležnim institucijama da se utvrdi je li na dijelu deponija koji nije nužan za obavljanje temeljne djelatnosti moguća izgradnja solarne elektrane. Time bi dio potpuno devastiranog prostora, koji nije nužan za funkcioniranje deponije, dobio korisnu namjenu”, rekao je Ivo Čović, nekadašnji predsjednik Uprave HEP-a i Zagrebačkog holdinga, koji je danas na čelu Končar – Obnovljivih izvora.

Vrijednosti projekta za sada nije poznata jer je projekt gradnje solarne elektrane na bivšem terenu odlagališta fosfogipsa drukčiji od drugih solarnih elektrana. Teren bivšeg odlagalšta koji se nalazi neposredno uz Park prirode Lonjsko polje treba prirediti za gradnju, treba ishodovati potrebne dozvole, izmjenu prostornog plana i prenamjenu prostora.

Riječ je o terenu površine 166 hektara koji postojećim planovima nije predviđen za gradnju solarne elektrane, a o željenim izmjenama prostornog plana Anto Marković je u protekle dvije godine održao brojne sastanke s uredom za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije i ostalim institucijama.

Zatvorena odlagališta sve su poželjnija destinacija za solarne parkove, posebice ih se koristi u zemljama sjeverne i južne Amerike, gdje pojedine države osiguravaju i poticaje kako bi se te mrtve površine stavilo u funkciju poticanja dekarbonizacije, umjesto zelenih i “zdravih” parcela koje ostaju na raspolaganju za javnu i drugu korisnu namjenu.

Tvrtka Jan de Nul izvela je u Belgiji sličan projekt i na području deponija fosfogipsa nekadašnje tvornice sumpora i fosfatne kiseline u luci Gent izgradila je solarni park snage 15 MW. U Kutini je plan izgraditi solarnu elektranu snage 100 MW.

Terranova Solar je najveći solarni park u Beneluxu, s 55.000 solarnih panela koji proizvode 17 MW električne energije godišnje i osiguravaju zelenu energiju za više od 4000 kućanstava. Terranova Solar skladišti i zeleni vodik koji ima industrijsku primjenu u luci Gent – u teretnom, cestovnom i vodenom prijevozu.

Čović je rekao kako se investitori nadaju skorom pozitivnim očitovanju institucija kako bi mogli pokrenuti ostale aktivnosti nužne za realizaciju projekta. “Navedene aktivnosti, između ostalog, uključuju uvrštavanje lokacije u prostorni plan županije, čija je izmjena u tijeku, te obavljanje niza potrebnih tehničkih ispitivanja”, dodaje Čović koji je zajedno s Markovićem direktor tvrtke Solarna elektrana deponij fosfogipsa.

“U većini europskih zemalja upravo za devastirane prostore, kao što su napušteni kopovi rudnika, kamenoloma i deponiji otpada, postoje posebne i ubrzane procedure odobravanja izgradnje solarnih elektrana, pa se nadamo da će tako biti i u ovom slučaju. Očekujemo da se i u Hrvatskoj stvore preduvjeti za bolju investicijsku klimu i posljedično sve veći udio obnovljivih izvora u domaćem energetskom miksu”, poručuje Čović.

Tvrtka De-Fos, koja je od CERP-a lani dobila odobrenje za odgodu otplate kredita koji je tvrtka dobila prije privatizacije, uredno podmiruje svoje obveze. Prema podacima iz financijskog izvješća, tvrtka je u prošloj godini zapošljavala devet radnika, ostvarila 1,27 milijuna eura prihoda i 278.000 eura neto dobiti, navodi novinarka Marija Brnić.