Svjetski gospodarski forum: Preporuke za globalni oporavak nakon pandemije

Ovogodišnje posebno izdanje Svjetskog gospodarskog foruma razmatra kontekst i prioritete nastale zbog posljedica pandemije, kao i od ranije poznate prioritete, poput potrebe za kombiniranjem produktivnosti s boljim standardom građana i očuvanjem okoliša

20
preporuke za globalni oporavak

Zbog pandemije u 2020. godini i globalnih napora potrebnih za suzbijanje zdravstvene krize i njenih socioekonomskih posljedica, Svjetski gospodarski forum ove godine neće objaviti ljestvicu Globalnog indeksa konkurentnosti za 2020. godinu. U izdanju sljedeće godine ponovo će se rangirati zemlje pružajući novi okvir za usmjeravanje budućeg gospodarskog rasta.

Stoga, ovogodišnje posebno izdanje Svjetskog gospodarskog foruma razmatra kontekst i prioritete nastale zbog posljedica pandemije, kao i od ranije poznate prioritete, poput potrebe za kombiniranjem produktivnosti s boljim standardom građana i očuvanjem okoliša.

Posebno izdanje predstavlja rezultate i preporuke za politike kroz dva vremenska okvira. Prvi, kako kratkoročno oživjeti gospodarstvo razmatrajući prioritete za ponovno pokretanje gospodarstva te ugrađujući kriterije za dugoročnu produktivnost, uključenost i održivost. Drugi, kako transformirati ekonomije tijekom sljedećih 4-5 godina, razmatrajući prioritete za ekonomske sustave koji u potpunosti integriraju socijalne i ekološke ciljeve u oblikovanje politika. Uz to, uvodi se okvir za procjenu spremnosti zemalja za postizanje transformacije.

“Svjetski ekonomski forum već dugo potiče kreatore politika da prošire svoj fokus izvan kratkoročnog rasta na dugoročni prosperitet. Ovo izvješće jasno navodi prioritete za stvaranje gospodarstva produktivnijim, održivijim i uključivijim kad izađemo iz krize. Ulog u transformaciji naših ekonomskih sustava jednostavno ne može biti veći”, rekao je Klaus Schwab, osnivač i izvršni predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma.

Koji su aspekti konkurentnosti učinili gospodarstvo relativno otpornim tijekom pandemije?

Zemlje s naprednom digitalnom ekonomijom i digitalnim vještinama uspješnije su održavale svoja gospodarstva dok su njihovi građani radili od kuće. Nizozemska, Novi Zeland, Švicarska, Estonija i Sjedinjene Države dobro su se pokazale u ovoj mjeri.

Zemlje s čvrstim sustavima ekonomske sigurnosti, poput Danske, Finske, Norveške, Austrije, Luksemburga i Švicarske, bile su u spremnije pružati podršku onima koji nisu mogli raditi. Slično tome, zemlje s jakim financijskim sustavima poput Finske, Sjedinjenih Država, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Singapura mogu lakše osigurati kredite malim i srednjim poduzećima kako bi se spriječila nesolventnost.

Zemlje koje mogu uspješno planirati i integrirati zdravstvenu, fiskalnu i socijalnu politiku relativno su uspješnije ublažile posljedice krize, kao na primjer Singapur, Švicarska, Luksemburg, Austrija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Zemlje s prethodnim iskustvom epidemija koronavirusa (npr. SARS) imale uspostavljene bolje protokole i tehnološke sustave (npr. Republika Koreja, Singapur) i mogu kontrolirati epidemiju relativno bolje od drugih.

Kako su se percepcije poslovanja promijenile tijekom krize?

U naprednim gospodarstvima poslovni lideri naglašavali su trendove povećanja tržišne koncentracije, značajan pad konkurencije za usluge, smanjenu suradnju između tvrtki i manje dostupnih kvalificiranih radnika na tržištu rada, jer se ubrzavao prijelaz na rad na daljinu. Poslovni lideri također su uočili spremnije odgovore vlada na promjene, poboljšanu suradnju unutar tvrtki i povećanu dostupnost rizičnog kapitala.

Na tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju, poslovni lideri su naglašavali porast poslovnih troškova povezanih s kriminalom i nasiljem, smanjenje neovisnosti pravosuđa, daljnje smanjenje konkurencije i rastuću dominaciju na tržištu te stagniranje povjerenja u političare. Oni su također izrazili pozitivne stavove o vladinim odgovorima na promjene, suradnji unutar tvrtki i dostupnosti rizičnog kapitala. Također su primijetili povećanje kapaciteta za privlačenje talenata, što potencijalno može olakšati digitalno tržište rada.

Koji su imperativi buduće ekonomske transformacije?

Izvještaj razmatra preporuke za oživljavanje i transformaciju gospodarstva u četiri područja: povoljno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacija.

Transformacija povoljnog okruženja: Izvješće preporučuje vladama davanje prioriteta poboljšanju pružanja javnih usluga, planu upravljanja javnim dugom i proširenje digitalizacije. Dugoročno se preporučuje progresivnije oporezivanje, nadogradnja komunalnih usluga i izgradnja zelenije infrastrukture.

Transformacija ljudskog kapitala: Izvješće zagovara postupni prijelaz na kombinaciju proaktivnih ulaganja u nove prilike na tržištu rada, kao i proširivanje programa ponovnog kvalificiranja i usavršavanja. Dugoročno gledano, lideri bi trebali raditi na ažuriranju obrazovnih kurikuluma, reformi zakona o radu i poboljšati upotrebu novih tehnologija upravljanja talentima.

Transformacija tržišta: Iako su financijski sustavi postali znatno stabilniji od posljednje financijske krize, oni moraju biti sve inkluzivniji, jer rastuća tržišna koncentracija i stvaranje zapreka kretanju robe i ljudi riskiraju ometanje transformacije tržišta. Izvješće preporučuje uvođenje financijskih poticaja za tvrtke da se uključe u održiva i uključiva ulaganja, uz istovremeno ažuriranje okvira problematike konkurencije i monopola na tržištu.

Transformacija inovacijskog ekosustava: poduzetnička kultura je znatno porasla u posljednjem desetljeću, ali se je usporilo stvaranje novih tvrtki, revolucionarnih tehnologija, kao i proizvoda i usluga koji primjenjuju nove tehnologije. Izvješće preporučuje zemljama da prošire javna ulaganja u istraživanje i razvoj, istovremeno ih potičući i u privatnom sektoru. Dugoročno gledano, države bi trebale podržavati stvaranje „tržišta budućnosti“ i motivirati tvrtke da prihvate raznolikost kako bi poboljšale kreativnost i relevantnost tržišta.

Nova paradigma

“Pandemija ruši stare postavke o poslovanju i konkuriranju, ali ugrožava i čovjeka, pa smo na pragu stvaranja nove paradigme. Nužno valja okrenuti dominantan kut gledanja s konkurentnosti i poslovanja ka životu i življenju, odnosno kako stvoriti trajne uvjete za život dostojan čovjeku. Mislim da to treba prepoznati i prigrliti, i kao pojedinac i kao društvo u cjelini!

Ovo neuobičajeno izvješće pokazuje na koje se aspekte poslovanja i življenja treba fokusirati na putu uspješnosti, temeljeno na iskustvima poslovnih lidera u najuspješnijim zemljama. Mi u Hrvatskoj također imamo uspješnih poslovnih pothvata sukladnih iznesenim preporukama, pa trebamo vjerovati i u sebe. Izvješće ukazuje na zajedničke probleme i rješenja, ali ukazuje i na činjenicu da su najuspješnije zemlje koje integriraju uspješan posao i brigu za čovjeka i društvo. Uvjeren sam da u tom pristupu možemo pronaći rješenje za naš ključni izazov – zašto sada toliko mladih ljudi ne vide svoju budućnost u Hrvatskoj i što i kako napraviti da se to promijeni”, izjavio je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Koje su zemlje najbolje pripremljene za ekonomsku transformaciju?

Koncepti ekonomske transformacije su relativno novi i statistički podaci su ograničeni. Podaci 37 zemalja mapirani su u odnosu na 11 prioriteta navedenih u izvješću i utvrđeno je da su neke zemlje u boljem položaju od srugih, iako nijedna zemlja nije u potpunosti spremna za oporavak i gospodarsku transformaciju.

Izvještaj procjenjuje da bi porast ocjena spremnosti za 10 posto mogao dovesti do povećanja BDP-a ovih 37 zemalja zajedno za 300 milijardi dolara. Međutim, ove prioritete za transformaciju treba uzeti u obzir zbog njihovih višestrukih učinaka na rast, uključivanje i održivost.

Osigurati da javne institucije primjenjuju snažna načela upravljanja i dugoročnu viziju te grade povjerenje skužeći svojim građanima:

  1. Finska
  2. Novi Zeland
  3. Švicarska

Nadograditi infrastrukturu kako bi se ubrzala energetska tranzicija i proširio pristup električnoj energiji i ICT-ju:

  1. Estonija
  2. Nizozemsla
  3. Danska

Prijelaz na progresivnije oporezivanje, preispitivanje načina oprezivanja korporacija, bogatstva i rada na nacionalnoj i međunarodnoj razini:

  1. Južna Afrika
  2. Japan
  3. Republika Koreja

Ažurirati obrazovne programe i proširiti ulaganja u vještine potrebne za radna mjesta i “tržišta budućnosti”:

  1. Finska
  2. Nizozemska
  3. Danska

Preispitati zakon o radu i socijalnu zaštitu za novo gospodarstvo i potrebe radne snage:

  1. Danska
  2. Velika Britanija
  3. Švicarska

Poboljšati brigu za starije, djecu i zdravstvenu zaštitu, pristup i inovacije u korist ljudi i gospodarstva:

  1. Švedska
  2. Danska
  3. Kanada

Povećati poticaje za usmjeravanje financijskih sredstava prema dugoročnim ulaganjima, ojačati stabilnost i proširiti uključivanje:

  1. Finska
  2. Novi Zeland
  3. Švedska

Razmotriti okvir pravednog tržišnog natjecanja koji je potreban u Četvrtoj industrijskoj revoluciji, osiguravajući pristup lokalnom i međunarodnom tržištu:

  1. SAD
  2. Kanada
  3. Kina

Olakšati stvaranje “tržišta budućnosti” posebno unpodručjima koja zahtijevaju javno-privatnu suradnju:

  1. Finska
  2. SAD
  3. Japan

Potaknuti i proširiti ulaganja u istraživanja, inovacije i izume koji mogu stvoriti nova “tržišta budućnosti”:

  1. SAD
  2. Japan
  3. Finska i Republika Koreja

Potaknuti tvrtke da prihvate raznoilikosti, pravednost i uključenost kako bi poboljšale kreativnost:

  1. Kina
  2. Švedska
  3. Novi Zeland

Ključni uvidi

Ulaganja u digitalnu infrastrukturu: Prijelaz na zelenije i sveobuhvatnije gospodarstvo mora biti potpomognut značajnim ulaganjima u infrastrukturu, uključujući proširenje digitalnih mreža. Danska, Estonija, Finska i Nizozemska trenutno su najbolje pripremljene za to.

Zelenije gospodarstvo: Jačanje “zelenog” gospodarstva zahtijevat će nadogradnju energetske infrastrukture, prometnih mreža i obveze javnog i privatnog sektora za proširenje i poštivanje multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša. Danska, Estonija, Finska i Nizozemska najbolje su spremne za pokretanje gospodarske transformacije putem infrastrukture. Manje pripremljene zemlje uključuju Rusiju, Indoneziju, Tursku i Južnu Afriku.

Dugoročna ulaganja: Povećavanje poticaja za usmjeravanje financijskih sredstava prema dugoročnim ulaganjima u realno gospodarstvo može ojačati stabilnost i proširiti uključivanje. Finska, Švedska, Novi Zeland i Austrija relativno su bolje pripremljene od ostalih naprednih ekonomija, dok su Sjedinjene Države, trenutno najveće financijsko središte na svijetu, među najmanje spremnim.

Oporezivanje: prelazak na progresivniji porezni sustav pojavljuje se kao ključni pokretač ekonomske transformacije. Na toj su mjeri Republika Koreja, Japan, Australija i Južna Afrika postigle najviše rezultate, zahvaljujući relativno dobro uravnoteženim i progresivnim poreznim strukturama.

Proširene javnih usluga: Obrazovanje za budućnost, zakoni o radu i potpora dohotku trebaju biti bolje integrirani kako bi se proširio nivo socijalne zaštite. Njemačka, Danska, Švicarska i Velika Britanija relativno su bolje pripremljene od ostalih za kombiniranje odgovarajuće zaštite rada s novim modelima zaštitnih mreža. Južna Afrika, Indija, Grčka i Turska su manje pripremljene.

Poticaji za tržišta budućnosti: Poticanje i širenje ulaganja u istraživanje, inovacije i izume mogu stvoriti nova “tržišta budućnosti“ i potaknuti rast. Finska, Japan, Sjedinjene Države, Republika Koreja i Švedska bolje su pripremljene za stvaranje tržišta budućnosti, dok su Grčka, Meksiko, Turska i Slovačka Republika manje pripremljene.


Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr i www.weforum.org